Volio je žene, nogomet i marihuanu

U Njemačkoj se film najavljuje slijedećim riječima: „Volio je žene, nogomet i marihuanu. Bob Marley.“ Upravo toliko se i zna o čuvenom Robertu Nesta Marleyu alijas Bobu Marleyu. Oni koji žele saznati više imaju priliku to učiniti gledajući dokumentarni film „Marley“, dobitnika nagrade Oskar, Kevina MacDonalda koji ovih dana dolazi u njemačka kina. Reditelj je ovim filmom podigao spomenik čuvenom glazbeniku sastavljen od isječaka s koncerata, intervjua i do sada neobjavljenog arhivskog materijala.

Zanimljivo je spomenuti da se kao režiser ovog filmskog projekta spominjao i čuveni Martin Scorsese, ali je zbog nedostatka vremena režijsku stolicu ustupio Jonathanu Demeu. On je, pak, napravio nekoliko snimaka i intervjua i odustao jer nije uspio, kako je rekao, naći pravi izraz. Zli jezici bi rekli da su Marley i njegove pjesme „pretvrd orah“ čak i za takve autore. No, Marley je definitivno svoj izraz pronašao.

Usmena povijest

Obitelj Boba Marley dopustila je uvid u obiteljski arhiv i odobrila na snimanje filma o glazbenom geniju. Snimljen je materijal o njegovom rodnom mjestu u brdima Jamaice. Autori su potražili Marleya poznanike i rođake. Marleyave fotografije prije njegove 16. godine ne postoje. Film je rađen na način tzv. „usmene predaje“. Njegova majka rođena je na Jamaici, a otac, za koga njemački novinari surovo objavljuju da je slavnom glazbeniku „ostavio u nasljedstvo“ karcinom kože od čega je u umro, bio je britanski oficir.

Njemački kritičari, kao što je to i uobičajeno kada su povijesno dokumentarni filmovi o životu poznatih zvijezda u pitanju, imaju svoje mišljenje, pa tako diskutiraju i o fotografiji oca Marleya na kojoj je uslikan kako sjedi na konju u „tipičnoj pozi kolonijalističkog vlasnika“. Oni se pitaju je li zbog takvog stava oca, Bob Marley cijeli svoj život nerado razgovarao s bijelim novinarima.

Stvaran svijet oko Marleya

No, bolje da se vratimo filmu i glazbi. Međutim i tu bi neki kritičari željeli „zasoliti“ svojim autorskim viđenjem pa pišu da je Marley muziku stvarao želeći da pobjeći od siromaštva. Oni nas isto tako informiraju i o tome da je on u trenucima kada nije „oduševljeno i bolesno ambiciozno“ trenirao neki sport – vježbao gitaru, komponirao glazbu i pisao tekstove.

Bilo kako bilo, složit ćemo se s ovdašnjim kritičarima koji kažu da je Marley, sve ono što ga je okruživalo, bilo da se radi o svakodnevici, ljubavi ili politici, prevodio na svoj glazbeni jezik. Njegovi prijatelji iz ghetta u Kingstonu, u filmu pričaju o Marley, a to rade i žene koje je volio, suradnici, kolege i prijatelji.

Glazbena podloga za politički prosvjed

U fascinantnom portretu s do sad rijetko objavljivanim glazbenim snimkama i koncertnim nastupima, obrađen je i pokušaj atentata na poznatog muzičara kao i njegovi posljednji dani u bolnici. Otkriva se zašto je svestrani Marley bio više od samo jednog fenomena pop-glazbe.

Trideset godina nakon smrti, njegove pjesme se slušaju širom svijeta, pogotovo na mjestima na kojima se događaju politički prosvjedi. Takav je slučaj bio nedavno na Bliskom Istoku, Africi ili tijekom prosvjeda pokreta „Okupirajmo Wallstreet“. Broj njegovih obožavatelja i dalje raste. Na socijalnoj mreži Facebook koju uređuju članovi njegove obitelji, Bob Marley ima 35 milijuna „prijatelja“ i onih kojima se „sviđa“ ono što je on radio!

Autorica: Željka Bašić-Savić

Odg.ured: Željka Telišman