Vrlo zadovoljan- tako kancelarovo drzanje na sjednici ...

frakcije SPD-a opisuju insideri- nakon glasanja na kojem je u Bundestagu kontroverzna zdravstvena reforma prosla s velikom vecinom- ali je bilo pitanje hoce li dobiti i vlastitu odnosno tzv. kancelarsku vecinu. Ovo zadnje se nije dogodilo, pet socijaldemokratskih zastupnika je glasalo protiv, jedan zeleni se suzdrzao. Ipak, Schröder nije morao uciniti ono cime je navodno jos ujutro prijetio vlastitim redovima: ako se zakon ne usvoji vlastitom vecinom, to ce biti pocetak kraja crveno-zelene koalicije. Pred novinarima je doduse bio umjereniji ali takodjer jasan:

"Ocekujem da koalicija glasa jedinstveno kako bi bilo jasno da je koalicija ta koja nasu zemlju vodi naprijed."

Za spornu reformu je na kraju glasao i "pobunjenik" iz redova konzervativnih, Merz koji je jos pocetkom tjedna izazvao pravu krizu u vodstvu CDU-a najavivsi da iz protesta prema reformskim odredbama, nece kandidirati za zamjenika sefa frakcije. CDU- i Merz- su na kraju u velikoj vecini ipak bili za- medju 54 zastupnika koji su glasali protiv je bilo najvise clanova Liberalne stranke, koja je nakon pocetnog sudjelovanja istupila iz medjustranackih pregovora u kojima je izmedju vladajuce koalicije i opozicije trazen kompromisni prijedlog. Sef frakcije FDP-a Gerhardt je i u Bundestagu kritizirao samu sustinu reformskog prijedloga:

" Mi svi znamo da je strukturna reforma neizbjezna ali nece je proizvesti prisilno obavezno osiguranje za sve nego samo konzekventno prebacivanje na kapitalom pokriven oblik osiguranja koji bi sadrzavao siroke mogucnosti individualnog izbora za osiguranike."

Reforma bi na snagu trebala stupiti u vise stupnjeva, ali vec prvi-od pocetka iduce godine- bi trebao donijeti snizavanje stope doprinosa s 14,3 na 13,6 posto brutto zarada. Osiguravajucim blagajnama bi to moglo osigurati ustede od oko 20 milijardi- ali osiguranicima brojne dodatne troskove- od 2005 placanje dodatnog osiguranja za zubarsku protetiku a od 2006 i za naknadu placa za vrijeme boravka u bolnici.

Oba ta elementa ce postepeno biti izdvojena iz opceg zdravstvenog osiguranja- za one medju zastupnicima vladajuce koalicije koji su glasali protiv reforme-poput Dietmara Müllera- tu se medjutim krije opasnost da SPD jos vise narusi svoj socijalni image:

"Ako 60 posto upitanih gradjana vise ne vide razliku izmedju SPD-a i CDU-a tada je to signal za alarm...kroz uravnotezenije reforme moramo postici ne da se vecina tereta prenesa na osiguranike nego da se teret pravednije rasporedi na one koji su osigurani i na osiguravajuce fondove..."

Dio reformskih prijedloga mora jos proci i Bundesrat gdje crveno-zelena koalicija nema vecinu.

A glasanjem o zdravstvenoj reformi je zapravo tek pocelo ono sto mnogi komentatori nazivaju "jesenjim politickim maratonom", pri cemu izgledi na postizanje vlastite ili cak kancelarske vecine za vladu jos nekoliko puta mogu doci u pitanje. Osim kontroverzne zdrvastvene, pred usvajanjem u oba doma su i dalji detalji reforme trzista rada koje je nadlezni ministra, sef resora za rad i privredu, Clement najavio nakon sto je nabrojao ono sto je vec ucinjeno: smanjivanje broja zaposnih na crno, olaksavanje mogucnosti za osamostaljivanje kroz tzv. ich-Ag...:

"Mjere djeluju- sada se u drugoj rundi radi o tome da se i radno pravo ucini fleksibilnijim kako bi se jace otvorio pristup na trziste rada...nas cilj je i odvojiti se od financiranja nezaposlenosti i teziste staviti na posredovanje rada."

Konkretno medjutim mjere zadiru duboko u socijaldemokratsku tradicionalnu zastitu zaposlenih- pravo na primanje naknade za nezaposlenost bi se trebalo ograniciti na godinu dana, za starije od 55 godina na 18 mjeseci ; planira se i uvodjenje jedinstvenog otkaznog roka od tri mjeseca, produzavanje roka za ograniceno zaposljavanje na cak cetiri godine pri cemu se vremenski ograniceno zaposljavanje nece racunati u ukupan broj zaposlenih o kojem opet zavisi vrsta zastite od otkaza i slicno...ukratko niz mjera koje su sa stanovista zaposlenih ogranicavanje prava ali sa stanovista poslodavaca bi, kako vjeruju zakonodavci, trebale biti prihvacene kao atraktivni motiv za otvaranje novih radnih mjesta.

Unatoc kritike iz tradicionalnog lijevog socijlademokrtaskog kuta, ti su prijedlozi na glasanju u Bundestagu dobili cak i tzv. kancelarsku vecinu. Razlog vise za zadovoljstvo sefa vlade- iako je njegovo rasplozenje ovog tjedna u prvom redu odredjivala vanjska politika: u ponedjeljak je utovao na dva bitna prekooceanska termina- otvaranje jesenjeg zasjedanja generalne skupstine Ujedinjenih Naroda - i dorucak s americkim predsjednikom Bushom, nakon 16 mjeseci zahladjenja, sutnje koja je nakon spora oko irackoj politici zavladala izmedju vrha u Berlinu i Washingtonu, dogadjaj koji je cijela Njemacka s pozornoscu ocekivala.

"Gospodine kancelaru, vi ste jucer nakon 16 mjeseci opet sreli americkog predsjednika, na tv-ekranu ste izgledali pomalo napeto ...njemacki sef vlade i americki predsjednik za nekim okruglim stolom...i ako se takav sastanak moze stilizirati u dogadjaj godine tada moram pitati nije li privremeno izgubljen kompas...i mislim da jest."

tako je sefica konzervativne opozicije Merkel ocijenila sastanak Schröder-Bush o kojem je , vrativsi se izravno iz New Yorka u Bundestag zastupnike prije toga izvijestio i kancelar Schröder. Sef vlade i ovdje u Berlinu nije djelovao bas svjeze, iza sebe ima naporan posao i kratku noc- a u izvjestaju je potvrdio stav s kojim je i otisao u Ameriku:za operacije u Iraku Njemacka na raspolaganje nece staviti vojnike ali je spremna pomoci u skolovanju policajaca, materijalno u obnovi zemlje te i dalje u humanitarnom radu. No sto se tice Afnganistana, vec vrlo uskoro, rekao je Schröder, se moze ocekivati prosirenje mandata Ujedinjenih Naroda a time i jos jaci angazman Berlina- stacioniranje njemackih vojnika i izvan Kabula, zu preuzimanje jos vece odgovornosti i opsega posla. Detaljno je kancelar, koji je tek drugi sef njemacke vlade- nakon Brabndta, 1973 koji je govorio pred generalnom skustinom ujedinjenih Naroda, elaborirao dalje planove njemacke vanjske politike u odnosu na ono sto se ovdje naziva "preuzimanjem odgovarajuce uloge"- u okviru modificirane svjetske organizacije:

Pri tome se u prvom redu radi o prosirenju Vijeca sigurnosti drzavama treceg svijeta ali i , sto je u diskusijama bilo ocito, opod odredjenim okolnostima- zu ukljucivanje Njemacke odnosno Japana...uvijek sam jasno govori da smo sprmeni preuzeti dodatnu odgovornost ali i da se to hoce i mora dogovoriti u okviru reformskog perocesa cijele svjetske organizacije..."

Za opoziciju jedna od ideja koju podrzava- iako sefica CDU-a Merkel, za razliku od Schrödera vjeruje kako se nikad ni za sto u vanjskoj politici ne treba reci ne, pa tako ne i zauvijek isjkljuciti svaku mogucnost da Njemacka sudjeluje u nekim buducim irackim operacijama. Moramo, kao savezna republika Njemacka ali i kao najveca drzava evrope pokazati sposobnost vodjenja ne samo u moralnom argumentiranju - to nece dostajati- nego i u ekonomskoj snazi i u vojnim mogucnostima..."

Sto se pak tice odnosa sa Sjedinjenim Drzavama, da je susret Bush-Schröder prosao bez prevelike srdacnosti, da jos nije na pomolu " toplo prijateljstvo" koje, kao i pozitivna kemija opcenito doduse ne odlucuje ali u mnogome olaksava odnose i medju drzavnicima, su primijetili i mnogi ovdasnji nezavisni komentatori. U svakom slucaju, iako je zahladjenje nastalo nakon svadje oko iracke politike s obje strane proglaseno prosloscu, Schröder nije, kao na primjer Putin, pozvan u Camp David- ali je dobio neocekivanu podrsku liberalne opozicije u Bundestagu: Sef FDP-a Westerwelle:

"Ako je jucer bio poduzet pokusaj da se ta sutnja prekine, tada se to samo moze bez ikakve suzdrzanosti podrzati- meni je i ukoceni susret te dvojice drazi od nikakvog..."

Na pozadini takve velike politike se jedna druga tema kojom smo se bavili ovog tjedna moze ciniti sasvim banalnom- napokon je i Ustavni sud, na kraju sestogodisnjeg procesiranja iznio svoje misljenje o tzv. sporu oko marame- tuzbi jedne nastavnice muslimenske vjere kojoj je u Baden Württembergu bilko zabranjeno na nastavi pokrivati kosu. Ono sto skolske vlasti tumace kao suvise agresivno izrazavanje vjerskog opredjeljenja ona drzi svojom ljudskom slobodom- i obratila se sudu- no najvisa instanca je na kraju presudila vrlo salomonski- iako ne na nepodjeljeno zadovoljstvo sudjelujucih.

Iako ni samo sudsko vijece nije bilo jedinstveno-presuda je donesena s tri prema pet- ustina dugotrajnog i kompliciranog obrazlozenja se moze svesti na jednu recenicu:

Drugim rijecima, nosenje marame kao signala muslimanske vjere sud nije proglasio neustavnim ali se ono moze zabraniti ako posrtoje odgovarajuci pokrajinski propisi- odnosno, Ustavni je sud nakon dugog vijecanja i ekspertiza odgovornost opet vratio na nizu instancu. "Kukavicki", ocijenio je cak predsjednik Bundestaga Tierse dok su vladina povjerenica za strance, Marieluise Beck i zastupnik zelenih, Volker Beck, zadovoljni mudrom dimenzijom odluke:

" To je dobra i uravnotezena presuda koja kaze da bez obzira na vjerske tradicije za sve vjere moraju vaziti ista prava...a pokrajinski zakonodavac mora sam odluciti koliko osobnog izrazavanja vjerskog opredjeljenja u jednoj neutralnoj skoli moze biti dopusteno..."

Nimalo, odgovorili su odmah nadlezni ministri tri pokrajine- Bavarske, Hessena i Donje Saske- sve tri s konzervativnima na vlasti- najavivsi brzo donosenje zakona kojim se zabranjuje nosenje marame kao izraza vjerskog opredjeljenja. Slicno ce razmotriti i Berlin i Bremen ...Samo su istocne pokrajine najavile da spor za njih nije tema jer zbog malog broja stranaca u cjelini u tim se regijama u praksi problem ne postavlja. Mnogi komentatori podsjecaju na presudu istog ustavnog suda o neprikladnosti isticanja kriza, kao obiljezja katolicizma u skolama u Bavarskoj- sto je u praksi zavrsilo time da se kriz u razredima, ako nije nametljivo velik i ako se roditelji izricito ne bune, tolerira. U pokrajinama u kojima je na vlasti SPD, kao u Sjevernoj Rajni Westfaliji se u praksi vec dogadja da nastavnice muslimanske vjere nose marame, dok u Baden-Würtembergu, pokrajini iz koje je i nastavnica afganistanskog porijekla, Ludin, koja je pokrenula proces, ni ucenice ne smiju na nastavu dolaziti pokrivene kose. Sada je Stuttgart najavio da ce "savjesno" ispitati odluku Ustavnog suda. Situacija se dodatno komplicira cinjenicom sto su nastavnici drzavni sluzbenici, a kao predstavnici drzave dodatno obavezni na neutralnost. Dakle, moze se ocekivati dvoje da ce pokrajine ubrzo donijeti vlastite zakone, te sasvim u skladu s njemackim federalizmom- da ce ti zakoni biti razliciti- a to moze znaciti i da ce se prije ili kasnije tema opet naci pred Ustavnim sudom.

A to znaci da cemo se i mi njome jos baviti no za ovaj tjedan toliko iz Berlina, postovani slusatelji.