Vruća stolica - smjena na čelu IAEA-e
1. prosinca 2009
Japanskom diplomatu Yukii Amani neće biti jednostavno kročiti stopama koje mu ostavlja Mohamed el Baradei. Jer razlike između karizmatičnog dobitnika Nobelove nagrade za mir 2005. i japanskog diplomata, kojeg mnogi doživljavaju kao zaljubljenika u birokraciju, ne mogu biti veće. No povijesna povezanost Japana i zloupotrebe atomske energije trebale bi 62-godišnjem Amani biti od koristi.
Hirošima i Nagasaki kao opomene
Novi šef Međunarodne agencije za atomsku energiju dolazi iz jedine zamlje na svijetu čiji su građani na vlastitoj koži iskusili strahote atomskog naoružanja. Prilikom bombardiranja Hirošime i Nagasakija 1945. poginulo je između 100 i 250 tisuća civila, a stotine tisuća desetljećima je patilo od posljedica ove, ljudskom rukom izazvane, katastrofe. Ova direktna pogođenost strahotama nuklearnog naoružanja učinila je od Amana, kako je sam rekao, žestokog protvinika nuklearnog naoružanja i njegovog proširenja. Osim znanja na području nuklearnog oružja, kojeg je sakupljao obnašajući mnoge dužnosti u japanskoj političkoj hijerarhiji, Amano posjeduje i zavidno diplomatsko iskustvo. Kao djelatnik japanskih veleposlanstava u Washingtonu, Bruxellesu i Ženevi, Amano je dobro upoznao međunarodnu pozornicu.
Trezven i povučen
Novi čovjek na čelu IAEA-e slovi kao trezven i povučen diplomat. Neki čak govore o birokrati koji ovom važnom položaju neće dati osobni pečat kako je to bio slučaj s Baradeijem. I dok neki smatraju da će Amanove osobine pozitivno utjecati na rad Međunarodne agencije za atomsku energiju, drugi drže da bi njegova povučenost i nesklonost konfliktima trenutne neriješene sporove oko atomskih programa Irana i Sjeverne Koreje mogle zalediti na neodređeno vrijeme.
Glavobolje bi Baradeijevom nasljedniku mogo prije svega zadavati Teheran koji je nekoliko dana uoči smjene na vrhu IAEA-e najavio gradnju novih pogona za obogaćivanje urana.
Autor: Silke Ballweg/Nenad Kreizer
Odg. ur.: Marijana Ljubičić