Za poštivanje ljudskih prava na Balkanu

Tijekom svog posjeta regiji državna tajnica Hillary Clinton i visoka predstavnica Catherine Ashton bi pored političkih tema zapadnom Balkanu morale poslati i jasnu poruku da je napredak u oblasti ljudskih prava nužan kako bi BiH, Srbija i Kosovo mogli unaprijediti svoje odnose s Washingtonom i Bruxellesom. Međunarodna organizacije HRW, a povodom posjeta šefica diplomacije SAD-a i EU-a jugoistočnoj Europi još jednom je poslala poruku zabrinutosti zbog stanja ljudskih prava na Balkanu: „Ljudska prava bi morala biti visoko na agendi razgovora na Balkanu. Iako postoji potreba da se razmotri ispunjavanje političkih obveza, i EU i SAD moraju inzistirati na poboljšanju ljudskih prava na Balkanu“, kaže za DW Lydia Gall, analitičar za Balkan i istočnu Europu u HRW-u.

Otvorena pitanja o ljudskim pravima

U HRW-u naglašavaju i da bi pitanje ljudskih prava trebalo imati veću ulogu u integracijskom procesu, a Lydia Gall u razgovoru za DW kaže: „Mir i stabilnost na zapadnom Balkanu ne mogu biti osigurani bez poštovanja ljudskih prava i vladavine prava. Zato je od krucijalne važnosti da tijekom ovog posjeta i SAD i EU to naglase i izvrše pritisak na Sarajevo, Beograd i Prištinu kako bi oni poštovali obvezu zaštite ljudskih prava podjednako kao i političke obaveze.“

Ne želeći umanjiti važnost najavljenih tema kao što su primjena dogovorenog u dijalogu Beograda i Prištine ili podrška jedinstvenoj i suverenoj BiH, u HRW-u podsjećaju da bi razgovori u Sarajevu, Beogradu i Prištini trebali uključiti i pitanja kao što su okončanje političke diskriminacije u BiH, stanje romske populacije i drugih manjina u BiH, Srbiji i na Kosovu, ali i zaštitu slobode medija u toj regiji: „BiH mora provesti ustavne reforme kako bi riješila pitanje diskriminacije nacionalnih manjina, u skladu s presudom Europskog suda za ljudska prava iz 2009. godine. Tu je i pitanje medijskih sloboda i u Srbiji i na Kosovu, gdje se novinarima i dalje prijeti, čak ih se i fizički napada. Kosovo posebno mora poboljšati situaciju onih Roma koji su vraćeni iz zapadno-europskih zemalja“, objašnjava Gall.

Ograđivanje EU-a

Upravo je pitanje romske populacije u regiji jedna od gorućih tema razgovora i ministara unutarnjih poslova EU-a, koji vrše pritisak na zemlje zapadnog Balkana, posebno Srbiju i Makedoniju, kako bi se smanjio priliv tzv. „lažnih azilanata“ u zemlje Šengenske zone: „I ovdje postoji jasna zabrinutost. Zemlje zapadne Europe koje postavljaju ovo pitanje moraju razmisliti da li zbog ovakvog pritisak na Srbiju i Makedoniju zapravo dolazi do etničkog profiliranja koje se događa na granicama “, upozoravaju iz HRW-a.