1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zaboravljeni slučaj Davida Dragičevića

27. lipnja 2019

Dok aktivisti iz skupine "Pravda za Davida" ne odustaju od protesta, istraga o ubojstvu ne pomiče se s mjesta. I sve više pada u zaborav.

https://p.dw.com/p/3L7uw
Foto: DW/C. Baumgarten

Više od godinu dana javnost čeka bilo kakvu informaciju iz Okružnog tužilaštva u Banjaluci o slučaju ubojstva Davida Dragičevića. Osim šturih priopćenja da je istraga u tijeku i da ne mogu davati više informacija, nikakvi konkretni potezi nisu napravljeni. Za to vrijeme članovi skupine „Pravda za Davida" (PzD) preko 400 dana mirnim protestom, na gradskom trgu, a kasnije ispred Hrama Hrista Spasitelja, odakle ih je udaljila policija, tražili su od nadležnih da pronađu odgovorne za smrt Davida Dragičevića.

„Bez zadržavanja, molim"

Međutim, policija je zabranila okupljanje, prvo ispred crkve - a kasnije i u parku nedaleko od tog mjesta, gdje policija svaku večer vrši legitimaciju aktivista skupine „Pravda za Davida" i onih koji razgovaraju s njima. Kulminiralo je pokušajem legitimiranja Brune Batinića, koji je iz Švedske došao na odmor u Banjaluku i razgovarao s aktivistima u centru grada. Nakon što je odbio pokazati dokumente, uhapšen je, zatim pušten, nakon čega je otputovao u Švedsku.

Nevladine organizacije već mjesecima skreću pažnju na krajnje neprihvatljivo stanje sigurnosti i policijsku brutalnost u Banjaluci kada je riječ o ovom slučaju. Podnijeli su krivične prijave protiv policijskih službenika, ali do sada nisu dobili nikakav odgovor. Građanima je, kaže Ivana Korajlić iz Transparency Internationala u BiH, zabranjena sloboda okupljanja i kretanja a policijski službenici izašli su izvan okvira svojih ovlaštenja.

„Nije ovdje više u pitanju okupljanje ili poštovanje javnog reda i mira, ovdje je u pitanju ograničavanje prava ljudima gdje se mogu kretati. Proganjaju se ljudi, gdje se potpuno razvodnila ta priča i oko protesta i oko skupine `Pravda za Davida`, i to šalje poruku svima da odustanu od bilo kakve vrste protesta. Pa i kada se dobije dozvola ograničava se gdje je moguće okupljanje, što je apsurdno", kaže Korajlić.

Davor Dragičević (snimljeno 21.4.2018.)
Davor Dragičević (snimljeno 21.4.2018.)Foto: DW/D. Maksimovic

Borba za temeljna ljudska prava

Zbog svih događaja iz proteklog razdoblja, nerješavanja slučaja Dragičević, zabrane okupljanja, policijske brutalnosti, za srijedu (27.6.je bio najavljen protest u organizaciji oporbenih zastupnika, Draška Stanivukovića (PDP) i Nebojše Vukanovića, nezavisnog zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Policija nije dozvolila održavanje protesta na banjalučkom gradskom trgu ali je kao alternativu ponudila park Mladena Stojanovića, koji se nalazi nedaleko od zgrade Vlade RS.

„To je pokazatelj u kakvom nedemokratskom društvu živimo ali mislim da je to možda i poticaj građanima da se okupe u što većem broju , jer ono za što se mi danas borimo, Francuska se borila 1789. godine. Dakle mi se danas borimo za najtemeljnija ljudska i građanska prava, na pravo okupljanja i kretanja", kaže Vukanović.

Još prošle godine, tijekom trajanja svakodnevnih protesta na Trgu Krajine u Banjaluci, a posebno nakon 25. prosinca 2018. kada je policija uklonila obilježja grupe PzD s trga, zabranjeno je svako okupljanje od strane policije na ovom mjestu, točnije sve dozvole za takvo nešto do sada su - odbijene.

„Rimljani su se nekada mogli okupljati na trgovima, njihovi govornicu su prije dvije tisuće godina mogli govoriti na trgovima. Banjalučani u 21. stoljeću ne mogu na Trg. I sada meni netko kaže da mi živimo u demokraciji. Da mogu, poslali bi nas na Manjaču, na neki plato gdje nema ni struje ni vode. Ovako, poslali su nas u park gdje smo izolirani", kaže Stanivuković.

Osuda PIC-a

Reakciju na policijsko djelovanje posljednjih mjeseci u Banjaluci tražili su predstavnici nevladinog sektora od međunarodne zajednice u BiH, ali sve je ostalo na tome. Postavlja se i pitanje na koji način oni mogu reagirati u ovom slučaju osim osude. Što su i učinili na posljednjoj sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC).

„Upravni odbor PIC-a je pozvao organe vlasti u cijeloj BiH da usklade svoje zakone o javnom okupljanju s međunarodnim standardima. Konkretnije, Upravni odbor PIC-a je osudio aktivnosti koje su poduzete u Republici Srpskoj kako bi se dodatno ograničile demokratske slobode, kao što su pravo na slobodu govora i mirno okupljanje", navodi se u posljednjem priopćenju Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira.

Međutim sve ovo bacilo je u drugi plan ono što je razlog svih ovih događanja, a to je slučaj Davida Dragičevića i njegovo ubojstvo, kako ga je okvalificiralo tužilaštvo u Banjaluci. I pored političkih pritisaka koji su nesporno imali utjecaja na cijelu genezu slučaja i sadašnje stanje na ulici, Okružno javno tužilaštvo i dalje nema više informacija od onih iz prošle godine, kada je pokrenuta istraga protiv više neimenovanih osoba.

Protestno okupljanje "Pravda za Davida" (snimljeno 5.10.2018.)
Protestno okupljanje "Pravda za Davida" (snimljeno 5.10.2018.)Foto: DW/D.Maksimovic

Hibernacija Tužilaštva

„U tijeku istrage ovo Tužilaštvo je do danas poduzelo brojne istražne radnje (saslušan je veliki broj svjedoka uz pomoć poligrafa, obavljena rekonstrukcija određenog događaja, obdukcije, pribavljeni i pregledani snimci brojnih nadzornih kamera u gradu, izvršena su ili su u tijeku vještačenja itd.) i dalje ih poduzima i aktivno rukovodi istragom, a u kojoj konkretne operativno-tehničke radnje na terenu poduzimaju policijski službenici", rečeno nam je u Tužilaštvu na pitanje dokle se stiglo s istragom u ovom slučaju. Na pitanje zašto se istraga ne okonča ukoliko nema novih detalja u slučaju, odgovaraju:

„Točno je da istraga u ovom predmetu nije okončana. Razlog je taj što krivično djelo koje je predmet istrage još uvijek nije rasvijetljeno, niti su otkriveni njegovi počinitelji. Istraga u ovom predmetu može trajati do otkrivanja izvršitelja predmetnog krivičnog djela i prikupljanja svih dokaza iz kojih bi proizlazila osnovana sumnja da su izvršili krivično djelo, pa do nastupanja zastare krivičnog gonjenja", kažu u Tužilaštvu, navodeći da zastara nastupa kada protekne 20 godina od izvršenja krivičnog djela, dok apsolutna zastara nastupa nakon 40 godina.

Najveći problem je što je upravo sam slučaj Dragičević u cijeloj priči gurnut u drugi plan, slažu se i u organizacijama civilnog društva. Iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka kažu da je zaboravljen motiv zbog čega su se ljudi okupili a to je traženje odgovora na pitanje tko je ubio Davida Dragičevića?

Alibi za slučaj Dragičević

„Pravi li netko nekome alibi ne znam, ali je činjenica da se slučaj stavlja u zapećak. Sada imamo narušavanje prava na slobodu kretanja, legitimiranje na javnom prostoru, proširen je dijapazon prava koja se krše a nitko ne postavlja pitanje tko je ubio Davida Dragičevića", kaže Dragana Daridić iz Helsinškog parlamenta građana.

Zbog posljednjih događaja u Banjaluci i policijskih akcija zabrane okupljanja, Transparency International u BiH podnio je krivične prijave protiv više policijskih službenika zbog sumnje da su zlouporabom svojih ovlasti počinili krivično djelo -povreda ravnopravnosti građana, a za koji je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Iz TI BiH ocjenjuju da je policija nastavila s progonom pripadnika neformalne grupe građana "Pravda za Davida” kojima se brani ne samo sloboda okupljanja, već i sloboda kretanja.

„Čak se možda stječe i dojam da se pritiskom prema građanima skreće pažnja sa ovog slučaja. Prestalo se manje-više pričati o istrazi ubojstva a više se govori o policijskom djelovanju, kao da se i na taj način skreće pažnja s cijelog slučaja, ne bi li se zaboravilo da do sada ništa nije urađeno u tom predmetu", kaže Korajlić.

Protestno okupljanje "Pravda za Davida i Dženana" (snimljeno 30.12.2018.)
Protestno okupljanje "Pravda za Davida i Dženana" (snimljeno 30.12.2018.)Foto: Getty Images/AFP/E. Barukcic

Koristio tko god je stigao…

Slučaj ubojstva Davida Dragičevića iskoristio je tko god je mogao - od oporbe pa čak i vlasti u jednom trenutku kada je trebalo pokazati empatiju prema cijelom slučaju. Međutim, činjenica da do sada nema njegovog epiloga u Tužilaštvu, da je istraga pokrenuta u trenutku političkih pritisaka i izborne godine, i da se nakon toliko vremena ne znaju detalji slučaja, govori o tome da tužilaštvo ili nema ništa ili ne želi okončati slučaj zbog eventualne upletenosti nekog „bitnog" u cijelu priču.

Istovremeno, Davidov otac, Davor Dragičević nije u BiH od kraja prošle godine i posljednjih protesta, jer kako kaže - strahuje za svoj život. Poručio je nekoliko puta, i to putem društvenih mreža, da posjeduje snimke na kojima se vidi sudjelovanje policije u ubojstvu njegovog sina, ali do danas ti snimci nisu objavljeni. Također, javno je u više navrata prozvao vrh vlasti, uključujući i policiju u Republici Srpskoj da su odgovorni za ubojstvo njegovog sina.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android