Zabranjeno odavanje počasti srebreničkim žrtvama

„Odlukom da zabrani skup Srbija je samo pokazala u kakvom se stanju nalazi 2015.“, rekao je za DW Dušan Mašić, organizator akcije #sedamhiljada. On kaže da je razočaran i dodaje: „Ali ne mogu biti razočaran cijelom akcijom. Jer, mi smo jedan od ciljeva postigli, a to je da se ovdje već dva mjeseca unazad pričalo o Srebrenici, da je većina ljudi shvatila razmjere tog zločina. Sada je na nama da vidimo možemo li nešto drugačije učiniti. Odnosno ne samo na nama već i na državi, jer očigledno je da ovo nije dobra poruka koja se šalje i poruka koja neće naići na oduševljenje izvan Srbije“, kazao je Mašić za DW.

„Nikolić s brojem 1“

On je, kada se već spominje država, svojevremeno rekao kako bi „volio da Nikolić (predsjednik Srbije) uzme broj 1“. Naime, bilo je planirano da u subotu 11. srpnja ispred Parlamenta Srbije, u znak suosjećanja sa žrtvama stradalima u genocidu počinjenom 1995. u Srebrenici, 7.000 ljudi legne na pločnik. Zbog toga su bili zakazani i skupovi protivnika te akcije.

Ali, na konferenciji za novinare održanoj danas (10.7.) ministar unutarnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović je rekao da se svi skupovi zakazani za taj dan otkazuju. "Bilo je mnogo neodgovornih izjava koje pozivaju na netrpeljivost i kaos. MUP-u je bitna sigurnost građana i nećemo dozvoliti kaos na ulicama", rekao je Stefanović.

Beogradski dnevnik Blic piše kako je za sutra bilo zakazano pet skupova u različitim terminima koje su, osim pokreta Dveri i Srpske radikalne stranke (SRS), najavili i Zavetnici, Inicijativa mladih za ljudska prava, Udruženje obitelji otetih i ubijenih od 1998. do 2000. i građanin Nikola Aleksić. No, ministar Stefanović je naglasio kako „policija neće sutra (u subotu) tolerirati bilo kakvo okupljanje“.

Srpski pokret Dveri nedavno je na svojoj internetskoj stranici pozvao sve Srbe da uspravno stoje 11. srpnja ispred Skupštine Srbije. „S gnušanjem odbacujemo ideju antisrpskih nevladinih organizacija da se Srbi zbog bilo čega trebaju sramiti, klečati, ležati ili ponižavati na bilo koji način“, pisalo je između ostalog u njihovom priopćenju.

Dolazak ispred skupštine najavljivali su i pripadnici Šešeljeve Srpske radikalne stranke, kojima je savjetovano da zbog boljeg uklapanja, budu obučeni u crno i da na skup ponesu što više tradicionalnih, crnih, četničkih zastava s natpisom 'S verom u Boga, sloboda ili smrt'" kaže se u priopćenju SRS-a objavljenom na njihovom portalu pod naslovom „S četničkim zastavama na NVO“.

Politička dekoracija

Iz Inicijative mladih za ljudska prava poručuju kako su šokirani. „Poistovjećivanje ljudi koji su htjeli odati počast srebreničkim žrtvama s radikalnim i desničarskim organizacijama koje su taj skup htjele spriječiti – prosto je nevjerojatno da se to događa 2015. godine“, kaže u razgovoru za DW Anita Mitić, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava iz Beograda. Ona naglašava da je „ovo zaista pokazatelj kakav je pravi odnos države prema suočavanju s prošlošću i umanjuje sve ovo što se događa, zapravo sve dekorativne izjave političara ne samo u vezi Srebrenice nego u slučaju svih događanja 90-ih godina na prostoru bivše Jugoslavije“.

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Sonja Biserko ocijenila je da odluka o zabrani svih skupova, najavljenih za subotu u Beogradu, predstavlja dokaz licemjerja Vlade Srbije koja prema njenim riječima, kontrolira sve desničarske skupine u Srbiji.

Jer treba priznati odgovornost

"Oni koji su danas na vlasti nisu napravili radikalni diskontinuitet s politikom iz 90-ih godina a društvo je zarobljeno tabuom negiranja genocida u Srebrenici. Ako premijer odluči da sutra ode u Potočare, neka se dobro pogleda u ogledalo žrtava“, kazala je Staša Zajović, predsjednica nevladine organizacije „Žene u crnom“ novinarima ispred zgrade Predsjedništva u Beogradu nakon čitanja javnog pisma u kome se od vlasti Srbije traži da 11. srpnja proglasi Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, prenosi agencija Beta.

„Kad bi se tijela tih sedam tisuća pobijenih u Srebrenici poredala u niz, bio bi to lanac smrti od dvanaest kilometara“, napisao je beogradski novinar Nebojša Spaić na Facebook stranici #sedamhiljada koji je također htio sudjelovati u ovoj akciji.

Zbog lanca smrti dugačkog 12 kilometara je na istoj stranici novinarka beogradske 202 Aleksandra Glovacki kao svoje razloge za podršku akciji napisala: „Jer treba priznati odgovornost. Jer treba odati poštovanje nedužnim žrtvama. Jer ni ja nisam dobila satisfakciju što mi je život nepovratno obilježen time da se u moje ime provodio zločin. Jer zastupnici u Skupštini Srbije nisu imali snage i poštenja da se ljudski odrede prema neljudskom činu dijela srpske vojske. Jer se srpska vojska nije pobunila zbog zločina nad civilima. Jer se srpski predsjednici i premijeri nisu izjasnili. Jer srpski mediji nisu pokrenuli okrugle stolove i tribine o srpskoj ulozi u zločinu u Srebrenici. Jer su se ratovi globalno pretvorili u uništavanje civila, a ja sam civil.“

I zašto je onda odati počast žrtvama - poniženje?