Zagreb: I nije tako loše

Hrvatski mediji opširno izvještavaju o raspravi na Vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta o hrvatskom putu u Europsku uniju. Opći je dojam da Hrvatska može biti zadovoljna izvještajem, uz ogradu o ZERP-u.

Reforma pravosuđa, javne uprave te borba protiv korupcije glavna su područja na kojima Hrvatska mora poraditi kako bi postala punopravna članica Europske unije. S tim kritikama u izvještaju izvjestitelja za Hrvatsku Hannesa Swobode suglasan je i službeni Zagreb. Problem nastaje kada se dođe na temu ZERP-a, a na koji se odnosi i glavnina od 106 amandmana stavljenih na Swobodin izvještaj.

Dok premijer Ivo Sanader proziva Ljubljanu, Rim i Bruxelles zbog dvomjesečnog odgađanja sastanka kvadrilaterale na kojemu bi se pokušala naći rješenja o ZERP-u, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om Vesna Pusić drži kako bi se mogao napraviti iskorak i s hrvatske strane. A taj se sastoji u tome da se ZERP ne tretira kao pitanje nacionalnog identiteta: "Dovodi nas u poziciju u kojoj nemate prostor za pregovore. Ako tretirate ZERP kao reguliranje ribolova i zaštite okoliša onda imate prostora za pregovore.“

Većinsko je raspoloženje u Hrvatskoj da napredak u približavanju EU-u treba ocjenjivati prema kvaliteti pregovora i dosad učinjenom, a ne prema inatu susjeda, osobito Slovenaca.