Zagreb se ne predaje

Nakon najnovijeg ovotjedog izvješća glavne tužiteljice Haaškog suda Carle del Ponte u kojem navodi kako od hrvatskih vlasti nije dobila nikakve nove informacije koje bi promjenile njezino stajalište od prije mjeseca dana da Hrvatska ne surađuje u potpunosti s Haaškim sudom, izgledi da Hrvatska otpočne 17. ovog mjeseca pristupne pregovore s Europskom Uniji sve su manji.

Dok predsjedavajući vijeća ministara luxemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn navodi kako Hrvatska ima još tjedan dana da pokaže i uvjerni da čini sve, jer kako je istaknuo, ključ svega je u Zagrebu a ne u Haagu ili Bruxellesu, iz Europske komisije opetovano ističu kako bez pozitivne procjene suradnje Hrvatske s Haaškim sudom pregovora neće biti. Osim toga povjerenik Rehn je također izrazio sumnju u početak pregovora ukoliko se Gotovina ne nađe u Haagu. Ministar Asselborn je naglasio da ukoliko pregovori ne počnu 17. ovog mjeseca Luxembourg kao predsjedavajuća zemlja Unije “pokušat će izgraditi most prema budućnosti” dodajući kako se “ne može 17. ožujka postaviti nula na kojoj će se ostati”.

Potporu za otvaranje pristupnih pregovora daju samo još Mađarska i Slovačka, dok su se Austrija i Češka povukle, doznaje se iz diplomatskih krugova. Najveći protivnici početka pregovora s Hrvatskom i dalje su Velika Britanija i Nizozemska te neke nordijske članice Europske Unije. I zbog toga izgledi za otvaranje pregovora s Hrvatskom su minimalni s obzirom da se odluka o početku pregovora donosi jednoglasno.

U međuremenu spominju se različiti scenariji, što će biti nakon 17. ovog mjeseca. Jedan je da se slučaj Hrvatske i otvaranje pristupnih pregovora postavi kao jedna od tema rasprave za summitu Europske Unije 22. ožujka. Nadalje, razmatra se mogućnost postavljanja novog termina za lociranje, uhićenje i izručenje Gotovine Haagu, međutim tome se protive neke članice, poput Austrije, jer smatraju da to umanjuje hrvatske napore za pristup. Spominje se i još jedna opcija u kojoj bi Europska Unija sastavila posebno povjerenstvo koje bi nadgledalo traganje za Gotovinom.

Sanader najavljuje još jednu diplomatsku ofenzivu

Hrvatski je Sabor sa 104 glasa izglasao devetnaesteročlani Nacionalni odbor za praćenje i nadzor pregovora s Europskom unijom. Odbor, kojemu je na čelu predsjednik SDP-a Ivica Račan, prvu će sjednicu održati 14. ožujka kako bi, neovisno o tomu hoće li pregovori s Unijom početi 17. ožujka, kvalitetno pripremili zemlju za uključenje u euro-intergracije.

Premijer Ivo Sanader najavio je još jednu diplomatsku ofanzivu kojom će se pokušati ublažiti negativni učinci po Hrvatsku izazvani stajalištem glavne haaške tužiteljice Carle Del Ponte da Hrvatska u potpunosti ne surađuje s Tribunalom. Tako će ministrica vanjskih poslova i euro-integracija Kolinda Grabar-Kitarović poslati pismo u Luxemburg u kojem će se navesti protuargumenti na tvrdnje Del Ponte, među ostalim i onaj da je policija u potrazi za Gotovinom provjerila 100 tisuća ljudi. Premijer je, inače, u saborskoj raspravi odbacio navode iz tjednika «Nacional» kako mu je britanska obavještajna služba davala naloge za postupanje u slučaju Gotovina.

Sanader usprkos brojnim negativnim signalima vjeruje da Unija neće zatvoriti vrata Hrvatskoj 17. ožujka: «Neću ništa novo reći ako kažem da očekujem pozitivnu odluku, bez obzira na sve što se događa jer je riječ o prevažnoj temi i za Europu i za Hrvatsku. Riječ je o temi na kojoj se možda prelama budućnost Europske unije u pogledu politike proširenja kad je riječ o Jugostočnoj Europi.»

Vođa opozicije Ivica Račan kazao je kako je više pesimist nego optimist u pogledu početka pregovora, no smatra i kako je nepravedno Hrvatsku procjenjivati samo kroz slučaj Gotovina. Zbog toga, kazao je Račan, sve više hrvatskih građana na Europu reagira negativno, osjećajem poniženosti i uvrijeđenosti. Njega ne zabrinjava kraća odgoda pregovora već jačanje, kako je kazao, onih političkih snaga koje, odbijajući europske standarde i vrijednosti, guraju Hrvatsku u izolaciju. Oni igraju na opravdano nezadovoljstvo građana zbog socijalne nesigurnosti i ekonomskih problema iako su reforme i Europska unija najbolje rješenje za te probleme, zaključio je Račan.