Zajedničkim snagama protiv Alzheimera

Prema informacijama Europske komisije, oko 7,3 milijuna osoba u Europi boluje od Alzheimerove bolesti. Taj bi se broj, s obzirom na sve veći broj pripadnika starije populacije, u sljedećeh 20 godina mogao udvostručiti. Alzheimerova bolest je sa 70 posto najrašireniji oblik starosne demencije a do sada nije pronađen učinkoviti lijek koji bi ublažio učinak ove bolesti koji prije svega napada osobe starije od 60 godina.

Ušteda kroz bolju koordinaciju

Društveni potencijal koji se gubi širenjem ove bolesti više je nego očigledan. U trenutku dok europsko stanovništvo živi sve dulje a sve se glasnije razmišlja i o podizanju mirovinske dobne granice na 70 godina starosti, šteta koja nastaje širenjam Alzheimerove bolesti među stanovništvom na koje bi društvo još uvijek trebalo računati je golema. Europska komisija stoga je ovih dana pokrenula inicijativu koja bi trebala uroditi učinkovitijom borbom protiv ove, sve prisutnije, bolesti. I dok su znanstvenici zemalja Europske unije do sada radili na zasebnim projektima u borbi protiv bolesti demecije, ubuduće bi istraživačka energija 20 zemlja EU trebala biti bolje usmjerena i prije svega koordinirana. Inicijativa, koja je dogovorena još prošle godine, bi trebala pospiješiti razmjenu iskustava i stečenih saznanja kako se "dragocjena energija" ne bi uludo trošila na sukladne istraživačke projekte. Komisija se nada da će se boljom koordinacijom istraživačkih projekata smanjiti i golema svota od 130 milijardi eura koliko europske zemlje godišnje utroše u borbi protiv Alzheimerove bolesti.

Za sada nema lijeka

Stručnjaci diljem svijeta dosad nisu uspjeli pronaći efektivno sredstvo protv Alzheimerove bolesti. Postoje samo neke preporuke koje se odnose na životni stil. Tako je Njemački institut za izučavanje te bolesti (AFI) nedavno priopćio da redovito vježbanje i društveni kontakt smanjuju rizik od razvoja Alzheimera. Prema AFI-u, 30 minuta vježbanja dnevno smanjuje rizik od bolesti, a stariji ljudi koji pohađaju satove joge ili plesa se i više druže i stječu nova poznanstva, što također smanjuje rizik od Alzheimera. Znanstvenici isto tako ističu važnost prehrane i "vježbanja mozga". Ustvrdili su da je mediteranska prehrana melem za mnoga stanja, a 'mozgalice' poput kartanja, rješavanja križaljki i rebusa, sviranje nekog glazbala ili redovito praćenje tiska također čuva mozak od Alzheimera. Dešnjacima se također preporučuje da što češće koriste lijevu ruku, a ljevorukima da koriste desnu. Sve kako bi mozak ostao što mlađi.

Kako naglašava europski povjerenik za znanost, Janez Potočnik, Europska komisija se nada da će projekt za udruživanje snaga u borbi protiv Alzheimera potaknuti i znanstvenike u drugim granama na bolju prekograničnu suradnju. Potočnik smatra da bi to značio "veliki korak unaprijed" na mnogim istraživačkim poljima te je pritom izdvojio mjere protiv klimatskih promjena.

Autor: N.Kreizer/HINA

Odg. ur.: S. Kobešćak