1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Obrazovanje

BHS-jezik u Kantonu Sarajevo

Zdravko Ljubas
19. siječnja 2019

Učenici osnovnih i srednjih škola u Kantonu Sarajevo nisu na vrijeme primili svjedodžbe o uspjehu na kraju prvog polugodišta. Razlog je uvođenje četvrte jezične opcije: zajedničkog BHS-jezika.

https://p.dw.com/p/3BnZm
Symbolbild Serbokroatische Sprache
Foto: DW/N. Rujević

U prvim danima siječnja, po okončanju prvog polugodišta školske 2018/19. godine, učenici osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo (KS) obaviješteni su kada da dođu po svoje svjedodžbe. Dan-dva poslije toga nova informacija - podjela svjedodžbi odgađa se do daljnjeg, a po nalogu kantonalnog Ministarstva za obrazovanje, znanost i mlade.

Pravi razlog uskoro je obznanjen. Naime, početkom studenog prošle godine, tadašnji ministar za obrazovanje, znanost i mlade KS Elvir Kazazović (SDA), naložio je školama da započnu realizaciju instrukcije prema kojoj su škole trebale provesti anketu među roditeljima učenika, koji su se trebali odlučiti koji će od tri službena jezika u BiH biti upisan u školsku dokumentaciju njihove djece.

Na anketnom listiću roditelji su se mogli odlučiti za bosanski jezik i književnost, hrvatski jezik i književnost ili srpski jezik i književnost, a u skladu s odredbama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju kojim je uređeno pisanje upotrebe jezika i pisma u nastavi, a koji je kantonalno ministarstvo donijelo 2017. godine.

Govorite li bosanski, hrvatski, srpski?

Budući da se određeni broj roditelja nije izjasnio po anketi kantonalnog ministarstva te da je nakon općih izbora u listopadu prošle godine bitno izmijenjen i sastav kantonalnih organa, nova ministrica za obrazovanje Zineta Bogunić (Stranka Narod i pravda), znanost i mlade ovih dana donijela je novu odluku - da već postojećoj ponudi tri jezika, a u konzultaciji s Institutom za jezik, doda još jednu opciju koja obuhvaća sve tri - "Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost", skraćeno BHS.

"Vjerojatno snosim dio odgovornosti i nemam opravdanja iako sam tu samo 15 dana. Ne smije niti jedno dijete biti dužno jer je netko zamislio praviti problem u jeziku”, izjavila je ministrica Zineta Bogunić na press konferenciji u Sarajevu početkom tjedna.

Zineta Bogunić vjeruje da će uvođenje četvrte jezične opcije omogućiti veću ravnopravnost učenika
Zineta Bogunić vjeruje da će uvođenje četvrte jezične opcije omogućiti veću ravnopravnost učenikaFoto: Canton Sarajevo Ministry of Education, Science and Youth

Dodala je kako pitanje jezika ne bi trebalo biti dnevnopolitička tema, već stvar struke te da bi nastavnici učenicima prvo trebali objasniti "ono što povezuje sva tri jezika i onda ih učiti nijanse u razlikama".

Predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elmedin Konaković, nekadašnji kadar SDA-a, potom osnivač i predsjednik stranke Narod i pravda, ustvrdio je da je bilo "ogromnog miješanja politike u obrazovanje" te da očekuje "reakcije radikala".

"Ustav prepoznaje samo tri jezika i segregacija je da oni koji nauče sva tri jezika ne mogu to upisati. To je politika i nema veze sa strukom. Pred bilo kojim sudom, u Strasbourgu ili nekim drugim, BiH bi imala isti problem ljudskih prava i segregacije", izjavio je Konaković na press konferenciji, te naglasio kako je neophodna "depolitizacija obrazovanja", budući da su direktori škola u većini slučajeva "članovi političkih stranaka", koji po svoja mišljenja idu u stranačke centrale.

Jedna od centrala se već i oglasila - Kantonalni odbor SDA. "Aktualna većina u Kantonu Sarajevo, predvođena Našom strankom i strankom Naroda i pravde pokušava u obrazovni sustav, mimo svih naučnih i stručnih kriterija, uvesti i mogućnost da jedan učenik uči sva tri jezika. Znanost kaže da učenik može imati samo jedan materinji jezik, a struka da je to neprovodivo u praksi i da je nemoguće u okviru jednog predmeta učiti tri standarda i tri pravopisa", navodi se u priopćenju KO SDA te naglašava "da javnost na vrijeme nije prozrela šta joj je stvarna namjera, novoformirana politika bi kao rješenje nametnula fantomski BHS jezik, s ciljem da se postupno iz Sarajeva izgura bosanski".

"Ono što je bilo rješenje u skraćenici BHS nije, kako jezički nacionalisti iz SDA tvrde, naziv jezika, nego skraćenica za tri standarda - bosanski, hrvatski i srpski", smatra prof. dr. Enver Kazaz s Odsjeka za književnosti naroda BiH Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Dodaje i kako se taj "jezični nacionalizam manifestirao i kao asimilacija ne-Bošnjaka u školama Kantona Sarajevo" te da je u tom smislu rješenje koje je donijela ministrica Bogunić "rješenje koje omogućuje svima potpunu ravnopravnost u školskom sustavu u KS".

Jedan jezik, tri standarda

"Ono što to rješenje zagovara je potpuna ravnopravnost tri jezične norme, odnosno tri standarda i ono što je dobro u tom rješenju je isključivanje svakog oblika segregacije i diskriminacije", kaže prof. Kazaz za Deutsche Welle.

Napominje da su prema Ustavu BiH-a tri jezika ravnopravna te dodaje da je onda "priča kvazi-stručnjaka... zapravo samo pokušaj da se spasi jezični nacionalizam na kojem je SDA pokušavala napraviti neku vrstu ‘dodikovskog' sustava odnosa prema nastavi u Kantonu Sarajevo".

Kazaz napominje da djeca u KS uče zajednički jezik, to jest "jedan jezik koji je gramatički i lingvistički isti jezik u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i BiH, a u BiH se uče, u principu, tri standarda, odnosno tri standardne jezične norme koje nose naziv - bosanski, hrvatski i srpski".

Rješenjem koje je ponudila ministrica Bogunić relativno su zadovoljni i roditelji učenika u KS. Kako za Deutsche Welle kaže Dijana Ćirić Parla iz Vijeća roditelja KS, radi se o "trenutno dobrom rješenju, međutim, nešto kao stalno rješenje trebalo bi biti bolje objašnjeno". "Struka bi tome zaista trebala posvetiti više pažnje, a trebalo bi održati i okrugli stol, kako je ministrica obećala, da zaista vidimo je li ovo rješenje koje nikoga ne diskriminira u našoj zemlji”, kaže Ćirić Parla.

Veliki problemi u sjeni malih

Čini se da je pitanje izbora materinjeg jezika u KS riješeno, bar trenutno, no sasvim je izvjesno da će se slični problemi sve češće pojavljivati, dok se oni pravi, životni, guraju pod tepih. "Tako se i problem jezika promatra kroz prizmu nacionalnog", smatra prof. Kazaz, i to je zapravo "prikrivanje strašnih problema naše društvene stvarnosti, maskiranje korupcije, kriminala, ekonomske krize, moralne krize, kulturne krize zemlje itd.”.

"Ne vidim mogućnost da građani BiH uvide nakaradno lice naše društvene stvarnosti dok ne padnu iz nacionalizma u pitanje problema svoje egzistencije, dok ne progovori, zapravo, njihov stomak umjesto onoga što im je ideologija ugradila kao nacionalistički čip u njihovu glavu", kaže prof. Kazaz.

Dodaje kako se nada da je to vrijeme blizu. "Uz svu skepsu koju imam prema građanskom buntu u BiH i prema kolanju društvenih energija, nadam se  boljem sutra, zato što su razmjeri demografske katastrofe takvi da će ljudima do svijesti doći saznanje da njihova djeca jedino mogu živjeti normalno izvan granica ove nesretne zemlje."

Transparent s prosvjeda u Tuzli
Transparent s prosvjeda u TuzliFoto: klix.ba

Jezik u BiH - političko pitanje

Na južnoslavenskom prostoru "pitanje jezika je uvijek političko pitanje", kaže prof. Kazaz. Naglašava da je profesor Senahid Halilović napravio "dosta liberalan Pravopis bosanskoga jezika", koji slijedi ono što su "Mustafa Ajanović, Zvonimir Diklić i Svetozar Marković svojedobno, nakon Mostarskog savjetovanja o književnom jeziku (1973. godine), uspostavili kao bh. standardni jezični izraz".

"Standardni jezik je politički jezik i nastaje političkom odlukom i činjenica da imamo tri standardna jezika pokazuje da imamo tri nacionalizma koji ratuju oko naziva jezika dok uništavaju, zapravo, znanje o jeziku”, naglašava Kazaz.

Rješenje bi, kako smatra renomirana lingvistica Snježana Kordić, trebalo biti jednostavno, "jer bi se predmet u školama mogao zvati ‘Jezik i književnost' ili ‘Materinji jezik i književnost'”. "I Finska nam može poslužiti kao uzor jer je njezin obrazovni sustav godinama uzastopno bio proglašavan najboljim na svijetu, a predmet skandinavskog jezika se tamo u školama zove Materinji jezik i književnost”, kaže za Deutsche Welle Kordić koja je svojevremeno uzburkala javnost tvrdnjom da se u slučaju hrvatskog, srpskog, bosanskog ili crnogorskog jezika zapravo radi o istom jeziku.

Rješenje za BiH, zaključuje profesor Kazaz, je upravo u "liberalizaciji pravopisnih normi i u onome što bismo mogli reći - obnavljanju svijesti o tome da je to jedan te isti jezik koji koristi tri različita naziva - u skladu s političkim ciljevima onih koji žele na temelju jezika, a metodama 19. stoljeća, graditi naciju".