Zanosna aroma iz divljine

Domovina kave u brdima je i šumama jugozapada Etiopije, u provinciji Kaffa. Tamo kava još i danas u prašumama divlje raste, a botaničari su do sada identificirali tri do četiri tisuće podvrsta. Svih desetak milijardi grmova kave koliko ih ima u svijetu svodi se na nekoliko biljaka koje su u 11. stoljeću izvezene iz Etiopije, stoga je i genetska baza suvremenih sorti vrlo mala. I to ima svoju cijenu. Bolesti koje napadaju kavin grm uništavaju urod u milijardskim iznosima, a najpogubnije su snijeti. Ove gljivice postoje i u Etiopiji, no za čudo divljoj kavi ne mogu ništa, kaže Manfred Denich iz centra za razvoj u Bonnu: «Bolesti na kavi u divljini ne igraju nikakvu ulogu. One se događaju, ali ne uništavaju potpuno cijelu biljku, nego štetočine i biljka kave mogu živjeti jedna s drugom.»

Divlje sorte nude još i više – na ime postoje biljke koje sasvim dobro podnose sušu. Druge pak same po sebi imaju manje kofeina. Do sada je istražen samo djelić tog mnoštva, a znanstvenici, za razliku od ostalih biljaka, genetski materijal kave ne mogu skladištiti i čuvati godinama, objašnjava Denich: «Kava nakon tri mjeseca gubi sposobnost zametanja, što znači ne može se njezino zrno jednostavno donijeti u neku banku genetskih podataka i staviti ju u neki hladnjak.» Znanstvenici stoga posežu za takozvanim bankama na poljima, što drugim riječima znači da u šumama prikupljaju različite vrste kave te ih stalno uzgajaju pod kontroliranim uvjetima, kako bi se očuvala cijela biljka.

Ljudima u Etiopiji divlja kava donosi znatnu dodatnu zaradu. U toj zemlji jedva možete naći neku plantažu. Ljudi nastoje što je moguće više iskoristiti kavu iz prašuma, ali i sve drugo što one nude – med, ogrijev i ostalo. No unatoč tomu u Etiopiji se uništava sve više šuma, jer ratarski proizvodi, bar kratkoročno, donose veću zaradu. Bonnski je centar za razvoj tamošnjim seljacima ponudio pomoć ne bi li divlju kavu prodali kao specijalitet – a time zaštitili ne samo kavu, nego i šume, naglašava Till Stellmacher: «Sve dok se kava bude brala u prašumi, veće se drveće koje uokolo stoji ne smije odrezati, jer će vrlo brzo doći do manjih uroda. To seljaci jako dobro znaju. A što divlja kava za njih bude ekonomičnija, to će više razmišljati kako zaštititi šumu.»

U regiji gdje se ovaj projekt provodi to načelo sasvim dobro funkcionira: prošle je godine u Njemačku stiglo pet kontejnera divlje kave – oko 90 tona, a posebna kava ovdje ima i posebnu cijenu. za četvrt kilograma plaća se najmanje 6 eura i 25 centi. Za sada se divlja kava iz Etiopije prodaje u trgovinama zdrave hrane ili manjim pržionicama kave. To su zrno otkrili i neki elitni restorani, jer za razliku od ostalih biljaka, divlja kava ne samo da je ekološki vrijedna, nego je i posebno dobrog okusa.