Zar računalo služi i za posao?

Prvi sajam računala i računalne opreme u Hannoveru je prije 28 godina još s pravom nosio ime Centar za uredsku i informatičku tehniku (Centrum der Büro und Informationstechnik, skraćeno CeBIT). U to doba su računala još i bila veliki, skupi i sivi uređaji za obradu podataka. Doduše već tada je bilo programera koji su iz razonode stvarali i jednostavne igre za računala, ali računala su prije svega služila za posao, a ne za zabavu.

Sve se to korjenito promijenilo. I ne toliko skupi današnji smartphone ima i procesor i kapacitet memorije kud i kamo veći i bolji nego i najskuplje računalo s prvog CeBIT-a. To je na koncu postao problem i za sajam u Hannoveru koji je morao odlučiti, kome da se obrati: privatnim korisnicima kojima računalo prije svega služi za zabavu ili tvrtkama i poduzećima koji računala koriste za posao?

Novi direktor CeBIT-a Oliver Frese je ove godine odlučio učiniti kraj tome vrludanju. Sajmova za igrice za računala ima i u drugim gradovima (sjetimo se samo golemog Gamescoma u Kölnu), a Hannover neka onda bude namijenjen samo za poslovne partnere. To je ionako bio trend posljednjih CeBIT-a gdje je broj poslovnih posjetitelja rastao, a broj "običnih" znatiželjnika je padao, objašnjava Frese.

Sajam za sklapanje poslova

Već i trajanje ovogodišnjeg CeBIT-a koji je ovog ponedjeljka (10.3.) otvorio svoja vrata pokazuje kako ga zanimaju samo poslovni partneri: on opet završava u petak, 14.3. jer vikendom na sajmove obično dolaze puki znatiželjnici. I bez njih CeBIT očekuje oko 230 tisuća posjetitelja koji će imati priliku posjetiti oko 3.300 štandova tvrtki iz sedamdesetak zemalja. Zemlja partner ovogodišnjeg CeBIT-a je Velika Britanija.

Ipak, glavna tema ovogodišnjeg sajma je itekako zanimljiva i za široku publiku. Već prošlogodišnji sajam je bio posvećen shareconomy, razmjeni podataka i informacija na računalnim mrežama, a ovaj sajam je prvenstveno posvećen upravo bazama podataka. Moto sajma je Datability, a tema su gigantske baze podataka koje se stvaraju iz čitavog niza razloga.

Tu onda neizbježno dolazimo i do američke tajne službe NSA i njezine goleme baze osobnih podataka građana koji u pravilu nisu niti znali da su zanimljivi američkim obavještajcima. To je zato i dodatna tema CeBIT-a. "Radi se o održivom i odgovornom odnosu prema golemoj količini informacija", objašnjava Oliver Frese. Tim više što je oko 90% podataka stvoreno u posljednje dvije godine, a svakog dana dolaze novi.

Oprez, podaci vam "cure"

Utoliko je i pitanje zaštite podataka od neželjenih pogleda postalo gorući problem i u poduzećima, objašnjava Dieter Kempf, predsjednik njemačke udruge informatičkih tvrtki Bitkom. Tu nije samo riječ o kriptografiji i šifriranju podataka, nego i o pitanju koji podaci se trebaju i smiju pohranjivati. "Na sajmu će biti gomila izlagača koji se bave točno tim problemom i žele predstaviti odgovarajuća rješenja", najavljuje Kempf.

Jer i predsjednik udruge Bitkom apelira da se ophođenje s bazama podataka ne promatra samo kao tehnološki, nego i kao društveni i politički problem. Prema najnovijim istraživanjima ove udruge utvrđeno je kako je tek sada mnogim njemačkim tvrtkama "došlo u glavu" da ih se lako može prisluškivati i špijunirati, tako da je i pitanje sigurnosti računalnih mreža postalo izuzetno važno. A već to bi mogao biti razlog da se dođe i na ovogodišnji CeBIT u Hannoveru, smatra Kempf.