Zarobljeni u geopolitici, zagledani u Srbiju

Gdje završava briga o zdravlju građana, a počinje geopolitika? Je li to dvoje nužno pomiješano? U regiji se to pitanje postavlja sve glasnije. Na Zapadnom Balkanu većina ljudi može samo nemoćno pratiti kako masovno cijepljenje teče u Srbiji ili u nekim dalekim zemljama.

Mnogima to dođe kao deja vu, nakon desetljeća kada se tokom Hladnog rata gledalo na Istok ili Zapad, i zbrajalo koliko atomskih bombi imaju Amerikanci, a koliko Sovjeti.

Danas je tema treba li čekati zapadna cjepiva ili naručili kineska i ruska, te ne bi li ova druga opcija naljutila saveznike iz SAD-a i EU-a. Debata je naravno teoretske prirode, jer su ljudi širom regije, s izuzetkom Srbije, cjepivo vidjeli koliko i nekad davno atomske bombe.

U Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i na Kosovu imunizacija nije ni počela, i ne zna se kada će točno. Prema Europskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti, ove zemlje spadaju među najpogođenije koronom kad se uzme u obzir broj smrtnih slučajeva u odnosu na broj stanovnika.

Nijedna od njih nema cjepivo. Političari obećavaju da će nešto stići do kraja mjeseca. Albanija do sada ima simboličnih 2.000 doza.

"Molit ćete na koljenima da vam pošalju cjepivo!"

Izuzetak je Srbija gdje se cijepi brže nego u Europskoj uniji. Kako to Srbija može, a ostatak regije ne? Lokalni političari bi rekli da odgovor leži u geopolitici.

„Srbija kupuje cjepivo iz Rusije, ali mi smo kao država orijentirani prema Europskoj uniji", rekao je ovoga tjedna Kreshnik Bekteshi, makedonski ministar gospodarstva. Sličnu stvar zastupa i albanski premijer Edi Rama koji je ponudu Moskve da isporuči cjepivo Sputnjik V nazvao „provokacijom".

Dok bi Srbija trebala do kraja veljače već imati ukupno dva milijuna doza, najvećim dijelom iz Kine, u susjedstvu su se odlučili osloniti na međunarodni sustav raspodjele vakcina Covax, kao i solidarnost Europske unije i njenih članica.

Tri članice NATO-a u regiji - Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija – najprije demonstrativno nisu razmatrale kineska ili ruska cjepiva. To se promijenilo tek kad je postalo jasno da se uzalud čeka cjepivo sa Zapada i kada je pritisak javnosti postao prevelik.

„Zaboravite birokraciju, dajte odobrenje za rusko, kinesko ili bilo koje cjepivo, sva su dobrodošla! Molit ćete na koljenima da vam pošalju cjepivo“, poručila je makedonskim institucijama liječnica Tatjana Gurzanova preko Facebooka. Sve je više takvih dramatičnih apela.

"Nabavka cjepiva nije geopolitičko pitanje!"

U međuvremenu Crna Gora očekuje 50.000 doza Sputnjika V, a Skoplje je u ponedjeljak konačno naručilo 200.000 komada od kineskog Sinopharma.

Tako ni zdravstvena kriza nije mogla proći bez geopolitičkih natezanja u ovoj regiji koju ljudi kao Zapad vide gledajući s Istoka, a kao Istok gledajući sa Zapada.

Iako je kasnio mjesecima i zaradio oštre kritike u javnosti, makedonski premijer Zoran Zaev očito je osjećao potrebu da se pravda jer naručuje kinesko cjepivo. „Želim potvrditi da smo vodili razgovore s našim strateškim partnerima, NATO-om i Washingtonom, i zaključili da nabavka cjepiva iz Kine nije geopolitičko pitanje, već pravo svake suverene države“, rekao je Zaev u jednom intervjuu.

Uz geopolitiku cijepljenja sada se ubraja i vakcinacijski turizam koji prevladava povijesne i etničke podjele. Ljudi iz BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova svakodnevno putuju u Srbiju, nadajući se da tamo mogu nekako dobiti cjepivo protiv opasnog virusa.

Prije se možda moglo pretpostaviti da bi spas mogao doći iz neke susjedne članice EU-a, poput Bugarske, Grčke, Rumunjske ili Mađarske. Ali, tamo bi ljudi sa Zapadnog Balkana ili naišli na zatvorene granice ili na premalo cjepiva.