Zaslužuje li Hrvatska doista tek 118. mjesto?

Obrtnici, mali i veliki poduzetnici baš kao i građani koji razmišljaju o pokretanju posla u Hrvatskoj imaju puno pitanja i primjedbi na uvjete poslovanja. No, oni baš kao i vlada premijera Ive Sanadera ostali su zatečeni 118. mjestom što ga je Hrvatskoj udijelila Svjetska banka za uvjete poslovanja što se nude poduzetnicima. Hrvatska je najlošije rangirana od tranzicijskih zemljama, pretekli su je i susjedna Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora te Albanija, a lošije je rangirana i od ratom nestabilnog Iraka.

Svjetska banka svoju ocjenu temelji na nekoliko pokazatelja, primjerice vremenu potrebnom za pokretanje nove tvrtke, omjeru zapošljavanja i otpuštanja, uvjetima registracije imovine i inome. Gore od ukupnog ranga Hrvatska je prošla u pojedinim segmentima – tako je svrstana na 148. mjesto po vremenu nužnom za prikupljanje dozvola za rad, na 135. mjesto po zaštiti ulagača te 131. po uvjetima za dobivanje kredita.

Sanader opovrgava ocjene Svjetske banke

Premijer Ivo Sanader na Gospodarskom forumu Zagrebačkog velesajma kazao je kako se nikako ne može složiti s ocjenom Svjetske banke, jer u svojoj analizi nije uzela u obzir neke pomake što ih je vlada učinila: „Ići će moje pismo vodstvu Svjetske banke u kojem ćemo jasno reći neka nam pokažu jednu tranzicijsku zemlju u kojoj već postoji one-stop shop; neka nam pokažu jednu zemlju gdje postoji ovo što smo napravili u reformi pravosuđa, reformi zemljišnika.“

Hrvatska udruga poslodavaca ističe kako su problemi što ih je navela Svjetska banka istovjetni onima u izvješću Nacionalnog vijeća za konkurentnost, a i ponavljaju stalno ista pitanja poput: gdje su klasteri, što radi gospodarska diplomacija, kako zaštititi domaće proizvođače od jeftine i loše uvozne robe?

Poslodavci procjenjuju kako niski plasman Hrvatske nije posljedica pogoršanih uvjeta poslovanja u Hrvatskoj, nego podizanje kvalitete u drugim zemljama.

Ocjene Svjetske banke nisu presudne, ali djeluju

Nezavisni ekonomski analitičar Dražen Kalođera, podsjetivši na poboljšani kreditni rejting zemlje, drži kako se napredak gospodarstva može očekivati tek s većim ulaganjem i zapošljavanjem. A pritom nisu nevažne i ocjene Svjetske banke poput ove: „Prije svega one imaju svoje značenje, imaju svoju težinu. Pogovoto od institucija koje ih donose. Ne bih rekao da su one presudne za naš ekonomski položaj i za naš prodor u svijet, ali da apsolutno djeluju – u to nema sumnje.“

Premijer je, želeći valjda dodatno opovrgnuti stajalište Svjetske banke, najavio kako će Hrvatska i sljedećih godina investicije zadržati na oko sedam posto bruto domaćeg proizvoda te završiti privatizaciju, kako bi se pribavio dodatni proračunski novac.

Ministar financija Ivan Šuker već je Svjetskoj banci izrazio razočaranost službenog Zagreba što njihova ocjena nije utemeljena na točnim i aktualnim podacima, a i premijer je najavio daljnje poteze: „Što je posrijedi, istražit ćemo. Nadamo se demantiju Svjetske banke u sljedećih nekoliko dana.“

Poduzetnici potvrđuju navode iz izvješća

Na oštar Sanaderov istup oglasio se Shigeo Katsu, dopredsjednik Svjetske banke za Europu i srednju Aziju tvrdnjom kako studija „Poslovanje 2006. godine“ ne odražava nedavna poboljšanja u poslovnom ozračju u Hrvatskoj, osobito na planu brže registracije tvrtki i stanja gruntovnica.

Neovisno o trvenjima na relaciji Hrvatska-Svjetska banka činjenica je, primjećuju poslodavci, da je još puno prepreka za poslovanje u Hrvatskoj. Jer mnogi poticajni planovi vlade ostaju tek planovi, s obzirom na sporost i nestručnost nižih razina vlasti koje nerijetko koče razvoj gospodarstva. I poduzetnici i vlada vjeruju kako će otpočinjanje pregovora s Unijom pomoći bržoj provedbi reformi i poboljšanju uvjeta poslovanja, što bi moglo privući strane ulagače.