Zaustavljena privatizacija dubrovačkog hotelskog poduzeća

Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju na u ponedjeljak održanoj sjednici nije prihvatio ni jednu od osam ponuda za kupnju HFP-ova udjela u dubrovačkom hotelskom poduzeću Maestral te je raspisao novi natječaj za privatizaciju. Financijski najizdašnija od osam ponuda za 69,96 posto dionica Maestrala u portfelju Fonda bila je ona tvrtke Novi Kvarner iz Novog Vinodolskog. Ponudili su 120 milijuna kuna za dionice a 192 milijuna spremni su uložiti u obnovu Maestralovih pet hotela, uz koje bi postali vlasnicima i preko 43 tisuće kvadrata građevinskog zemljišta na vrlo atraktivnim dubrovačkim lokacijama. Početna je cijena za cijeli kompleks bila svega 72 milijuna kuna zbog čega se ovoga ljeta vodio pravi rovovski rat kako bi se privatizacija poništila. Jer, kako su isticali gradonačelnica Dubrovnika Dubravka Šuica i predsjednik Uprave Maestrala Davorko Obuljen tako niska cijena za pet hotela u zaljevu Lapad i građevinsko zemljište gotovo je uvredljiva za lokalnu zajednicu ali i za 195 stalno zaposlenih i 45 radnika na određeno vrijeme. I primjer je rasprodaje obale u bescjenje.

Natječaj ipak poništen

Iako je, kako je kazao predsjednik Upravnog odbora HFP-a Damir Polančec, natječaj bio proveden u skladu sa zakonom i praksom HFP-a, zbog slabih ponuda natječaj je poništen. U novom natječaju, pojasnio je Polančec, neće biti određeni prioritetni kriteriji za prodaju Maestrala: "Da raspišemo novi natječaj pod ovakvim ili vrlo sličnim uvjetima i da damo mogućnost da se lokalna zajednica, a pod tim podrazumijevam sve zainteresirane strane s područja grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, konsolidira i može dati adekvatnu ponudu i biti uključena u proces. A na kraju krajeva ćemo donijeti, nakon tog natječaja, definitivnu odluku o tome tko će biti novi strateški partner, odnosno vlasnik hotela Maestral."

Za najjaču oporbenu stranku, kazao je predsjednik SDP-a Ivica Račan, slučaj Maestral jedan je u nizu primjera koji dokazuju da HDZ-e nema namjeru odustati od modela privatizacije koji se iz dana u dan pokazuje promašenim. SDP je podržao prijedlog zaposlenika Maestrala da se prepuštanjem prvokupa 25 posto plus jedna dionice zaposlenicima ili lokalnoj samoupravi spriječi prodaja u bescjenje tog vrlo vrijednog turističkog kompleksa. SDP drži i da je ta privatizacija još jedan dokaz nepostojanja jasne gospodarske politike premijera Ive Sanadera a dvoji i u ishod novog natječaja, kazao je Račan: "Posljedice te improvizacije i glavinjanja tek ćemo vidjeti. Ne vjerujem da Vlada koja se ponašala, vidjeli smo kako, može biti u staju da ovako improvizirano izračuna posljedice svojih poteza. To do sada nije bila u stanju pa ćemo se s posljedicama, vjerojatno, i ovih poteza suočiti kasnije.")

Gdje da država nađe i novac i ozbiljne partnere?

Privatizacijska priča oko Maestrala posljedično je otvorila najmanje dva pitanja. Prvo se odnosi na to kako Vlada planira pokriti državne rashode s obzirom da je dobar dio prihoda Državnog budžeta predviđen kroz privatizaciju i prodaju udjela u čak 360 poduzeća ako se, nakon bure u javnosti, gotovo od svakog slučaja privatizacije odustaje. Ministar financija Ivan Šuker ne očekuje nikakve probleme u tom smislu: "Smatramo da možemo to podnijeti bez nekih većih potresa u proračunu."

Drugo, možda i daleko ozbiljnije pitanje jest kakva je percepcija Hrvatske u poslovnom svijetu kada se niti jedna ozbiljnija i u svijetu turizma relevantna tvrtka nije javila na tako povoljnu početnu ponudu za kupnju Maestrala. Je li riječ o tome da negativni naboji vezani uz privatizaciju u Hrvatskoj toliko odbijaju investitore da ni atraktivna lokacija pokraj Dubrovnika nije na natječaj privukla ozbiljnije svjetsko hotelsko ime ili, kako neki tvrde, nedovoljna transparentnost poslovnog okruženja, napose visoko prisutna korupcija, odbija relevantne poslovne ljude.

Odgovori na ta pitanja, napose ovo drugo, bili bi relevantni kako za nastavak privatizacije u Hrvatskoj tako i za definiranje gospodarskog smjera u kojem će zemlja ići, ali njih ne treba očekivati iako će se slučajem Maestral kao i sličnim privatizacijskim pričama mahati u predizbornoj kampanji koja je počela kucati na vrata političkog života u Hrvatskoj.