Završen screening za poglavlje pravo intelektualnog vlasništva

Hrvatski pregovoarači smatraju da za ovo poglavlje neće biti nikakvih većih problema, premda nisu mogli prognozirati kada bi Europska komisija mogla dati svoje izvješće o screeningu prije otvaranja pregovora za ovo poglavlje. Ipak ostaju i u ovom poglavlju otvorena pitanja kada je riječ o pravosuđu i zaostali sudski predmeti. Upitali smo za definiciju intelektualnog vlasništva Željka Topića, direktora zavoda za intelektualno vlasništvo: «Njega tradicionalno dijeli u dvije grane, jedno su autorsko i njemu srodna prava, a druga su takozvano industrijsko vlasništvo koje uključuje patente kao oblik zaštite za izum, žigove za oblik zaštite što zovemo brandom u ekonomskom žargonu, businessu, industrijski dizajn, oznake zemljopisnog podrijetla i topografije poluvodića, a to su mikročipovi. Autorsko pravo pak ima čitav niz prava, a srodna prava su prava umjetnika izvođača i proizvođača fonograma i videograma. Radi se ocijelom sklopu prava kojima se štite rezultati bilo kojeg oblika intelektualnog rada, nematerijalne rezultate umnog rada», kazao je Željko Topić koji je naglasio stoljetnu hrvatsku tradiciju zaštite autorskih prava: «Mi sa dignitetom naglašavamo činjenicu da je prvi zakon o autorskim pravima donio Hrvatsko-ugarski sabor 1884. godine, a to je dvije godine prije prvog međunarodnog akta o zaštiti autorskog prava takozvane Bernske konvencije». Prvi zakon o patentu donosen je prije 110 godina. No još važnije od točaka u povijesti da je sačuvan do danas kontinuitet kada je riječ o zaštiti intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj».

No koliko je apravo važna zaštita intelektualnog vlasništva, pojasnio je Igor Gliha: «Svako tržište koje se bazira na znanju zapravo se temelji na intelektualnom vlasništvu i njegovoj zaštiti. Kada pogledate oko sebe, brojni predmeti se baziraju na nekom od prava inetelektualnog vlasništva, bilo autorskom pravu, bilo patentu, bilo žigu ili nekom drugom pravu. Praktički, cijelokupna moderna tehnologija se bazira na digitalnoj tehnologiji, a sve što se bazira na digitalnoj tehnologiji je više manje zaštićeno autorskim pravom ili eventualno patentom. Gotovo kompletne telekomunikacije se također temelje na zaštiti intelektualnog vlasništva, pa prema tome možemo kazati da se tržište danas bazira na intelektualnom vlasništvu», naglasio je voditelj radne skupine Igor Gliha. Zanimljiv je podataka da je 2004. godine intelektualno vlasništvo umalo udio od 6% u ukupnom GDP-u Europske Unije.

Ovoga tjedna još i izjava Rehnove glasnogovornice u kojoj je naglasila kako pomicanje screeninga za poglavlje pravosuđa i ljudskih prava s ožujka na rujan ne predstavlja odgodu već vremensku raspodjelu tehničkog sastanka za kasniji datum. Glasnogovornica Europske komisije Krisztina Nagy je dodala kako će to omogučiti i bolju pripremu hrvatskih pregovarača za to područje.