Zdravstveni sustavi pod povećalom

To je pokazala jedna studija u kojoj su uspoređena zdravstvena osiguranja u šest industrijskih zemalja: Australiji, Novom Zelandu, Kanadi, SAD-u, Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Studija je objavljena u časopisu „Health Affairs“.

Za zdravstvo Sjedinjene Države izdvajaju 14,6 posto svoga nacionalnog dohotka. Njemačka izdvaja znatno manje: 10,9 posto, ostali još manje, a od zemalja obuhvaćenih studijom najmanje izdvaja Velika Britanija: 7,7 posto.

Visoke doplate unatoč osiguranju

U studiji je važno bilo utvrditi i koliko pojedinac mora dodatno platiti za liječničke usluge. 34 posto Amerikanaca navelo je da su prošle godine dodatno morali platiti više od 1.000 dolara. U Njemačkoj je tako velik iznos moralo doplatiti samo osam posto pacijenata. Samo je u Velikoj Britaniji taj postotak manji. Slična je situacija i s doplatama za lijekove: pet posto Nijemaca doplaćuje godišnje više od 100 dolara, istu svotu doplaćuje 30 posto Amerikanaca koji većinom imaju privatno zdravstveno osiguranje.

A o tomu često ovisi hoće li netko uopće dobiti liječničku uslugu. Jer, tko ne može platiti, uopće ne dobije termin. 15 posto Nijemaca kaže da u posljednje dvije godine nije dobilo liječnički tretman zbog visine troškova. Takvo iskustvo ima 34 posto Amerikanaca. Još gore je stanje kod dobivanja lijekova: 40 posto Amerikanaca nisu si mogli priuštiti lijek koji im je propisan. Glede toga je samo u Kanadi i Velikoj Britaniji stanje bolje nego u Njemačkoj.

Njemački liječnici uglavnom kriju pogreške

Više od polovine Nijemaca dobiju termin kod liječnika istoga dana. To uspije samo 30 posto Amerikanaca koji zato dvostruko češće nego Nijemci završavaju na hitnoj.

Studija je istražila i kvalitetu liječničkih i laboratorijskih usluga. U SAD-u se dozna za većinu pogrešaka: 22 posto pacijenata doznalo je za krivi tretman kod liječnika ili krivu dozu lijeka. Ostale zemlje su nešto ispod toga. Laboratoriji u SAD-u prave pogrešne analize u 16 posto slučajeva ili prekasno isporučuju rezultate. Tu je Njemačka na vodećoj poziciji sa samo pet posto pogrešaka. Ali, ako se pogreška dogodi, prešuti ju 83 posto njemačkih liječnika, dok su u drugim zemljama liječnici spremniji priznati pogreške.

Kašnjenje podataka i dvostruke pretrage

Zanimljivo je da u SAD-u, gdje se podacima pacijenata sve češće upravlja preko središnjega kompjutorskog sustava, u 23 posto slučajeva liječnici od svojih kolega ne dobiju na vrijeme podatke o pacijentu. Tu su najpouzdaniji Nijemci kod kojih podaci kasne u 11 posto slučajeva. Ali, nigdje tako često kao u Njemačkoj ne bude naloga za dvostruko provođenje iste pretrage. Petina pacijenata bude podvrgnuta rendgenskom snimanju ili uzimanju krvi, iako je to već obavljeno u nekoj drugoj ordinaciji.

Unatoč dobrim rezultatima njemačkog zdravstvenog sustava u međunarodnoj usporedbi 85 posto ispitanih Nijemaca htjelo bi radikalno ili potpuno promijeniti njemački zdravstveni sustav. Isto kaže samo 74 posto Amerikanaca, iako za više novca dobivaju lošije zdravstvene usluge. Svojim zdravstvenim sustavom nezadovoljno je 66 posto Britanaca.