ZGRAF – Međunarodna izložba grafičkog dizajna

Tijekom programa ZGRAF-a, koji će potrajati do 25. svibnja, događat će se i mnoga atraktivna predavanja, diskusije i popratne izložbe.

Nagrade ZGRAFA za angažirane poruke

Velika nagrada 10-og ZGRAF-a otišla je radu sa snažnom društveno angažiranom porukom, koji je i uspješno odgovorio na koncepcijski okvir izložbe naslovljen „Globalno / Lokalno“, čime se pokušava prikupiti odgovore na pitanja o nizu trendova koji dominiraju u dizajnu i koji su usmjereni na dihotomne odnose pojedinca prema društvu, centra prema periferiji ili autorskog prema komercijalnom. Vrlo raznolik ocjenjivački sud, u kojem su sjedili redom ugledni grafički dizajneri sa svih strana svijeta, glavno je priznanje tako odlučilo dodijeliti Švicarcu Nikolausu Troxleru a jazz festival, koji kao pozadinu koristi naslovnicu New York Timesa na kojem su sve vijesti toga dana – Amerikanci u Iraku, poplave u New Orelansu.

„Preko te naslovnice idu transparentna bijela slova koja obavještavaju da je na plakatu zapravo poziv na jazz koncert. To fantastično objašnjava našu realnost. Mi idemo na kulturne događaje i uživamo u ljepoti svakodnevnog života, a stvaranost je zapravo ona koji najčešće ne želimo vidjeti,“ objašnjava član žirija Đordje Balmazović, inače suosnivač poznatog beogradskog multimedijalnog kolektiva „Škart“, poznatog po svojim beskompromisnim, društveno angažiranom ostvarenjima.

Nagradu ZGRAF 1 osvojili su dizajneri Davor Bruketa i Nikola Žinić sa suradnicima Imeldom Ramović i Mirelom Hadžijusufovićem,za rad „Well done“ ili u prijevodu „Dobro pečen“. Radi se o već ranije nagrađivanom ostvarenju – knjizi-kuharici na čijim se stranicama recepti pojavljuju tek nakon što ju se – po mogućnosti u kuhinjskoj pećnici – zagrije na određenu temperaturu.

Ocjenjivački sud oduševio je i rad Jurija Armande i Karla Geislera, napravljen za novi postav memorijalnog centra Jasenovac – svjetlosna projekcija imena žrtava, kojemu je dodijeljena nagrada ZGRAF 2. Najbolji autori do 26 godina starosti su Dora Budor i Maja Čule – koje su kroz fakultetski projekt „Duties Free Shop“, pretvorile prostorije Studija dizajna u ekskluzivni trgovački centar.

Dizajnirana hrvatska stvarnost

Jedan, pak, drugi rad, koji doduše nije bio nagrađen, privukao je veliku pažnju novinara i posjetitelja, jer – kao što je dobitnik velike nagrade Troxler uspješno ocrtao globalnu zbilju – tako je Gordan Bijelić iz Nove Gradiške precizno detektirao hrvatsku stvarnost. On je, naime, na natječaj poslao plakat s priznanicom banke, koji izgleda kao reklama za novčarsko poslovanje, no tek pažljivijim pogledom vidi se da je njegov saldo u debelom minusu, a uz plakat poslao je i dostavnicu kojom organizatore moli da njegov rad uvrste u konkurenciju bez naplate kotizacije od 300 kuna, jer jednostavno nema novca da uplati. Član selekcijske komisije Igor Stanišljević komentirao je kako se radi o dizajnerskoj doskočici. Upravo u toj neposrednoj komunikaciji društveno važnih poruka leži najvažniji zadak grafičkog dizajna danas, nadovezao se Djordje Balmazović, jer ta struka je istrenirana da komunicira s publikom: „I s te strane ima prednost pred likovnim, vizualnim umjetnicima zato što lako prenosi poruku i to treba iskoristiti. Mislim da dizajneri moraju više raditi na tome da iskoriste to fantastično oružje.

Afrički dizajn za spašavanje života

A dizajn kao oružje za promjene koristi i član žirija Saki Mafundikwa iz Zimbabvea, koji se prije desetak godina vratio u domovinu iz SAD-a i pokrenuo Školu grafičkog dizajna – jedinu takve vrste u Zimbabveu. Iako je društvo teško mijenjati. „ Afrički dizajn tek je začecima. Mnogi još ni ne znaju što znači termin grafički dizajn. Pokušavam im objasniti da se ne radi o oglašavanju proizvoda, nego o načinu komunikacije. I to vrlo snažnom alatu prema kojem trebamo biti jako odgovorni. U mojoj bi se zemlji grafički dizajn mogao koristiti kao efektno sredstvo za borbu protiv epidemije AIDS-a, koja tamo vlada. Umjesto društveno angažiranih poruka, jumbo-plakati u mojoj zemlji pozivaju isključivo na kupovinu proizvoda, umjesto na spašavanje života,“…zaključio je Mafundikwa.

Retrospektiva Mirka Ilića

Spomenimo da je u ocjenjivačkome sudu 10. ZGRAF-a sjedila i japanska zvijezda grafičkog dizajna Keiko Hirano, koja je kao i ostali članovi žirija održala i predavanje o svojem radu. Svoje prezentacije imali su i mnogi hrvatski dizajneri, među kojima i Mirko Ilić, čija je prva retrospektiva izložba u Hrvatskoj – slučajno ili namjerno – otvorena dan uoči otvorenja ZGRAF-a, program Međunarodne izložbe grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija, završit će krajem svibnja, otvorenjem izložbe pobjednika prošloga ZGRAF-a – Stefana Sagmeistera.