Značenje kulture u procesu europske integracije

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barosso prošlog je tjedna predstavio novu "eurospku kulturnu strategiju" kojom se želi ostvariti tri glavna cilja: unapređivanje kulturne raznolikosti i međukulturnog dijaloga; unapređivanje kulture kao čimbenika gospodarskog rasta i zapošljavanja; uloga kulture kao bitnog elementa u intenziviranju međunarodnih odnosa Europske unije

U priopćenju povjerenstva EU kulturi se pripisuje središnja uloga u europskom procesu integracije. Barosso je tim povodom izjavio: "Ljudi svakodnevno dolaze u dodir s kulturom i kreativnošću. Kultura i kreativnost su značjani čimbenici u razvoju svake pojedine ličnosti, ali i cijele društvene zajednice, kao i gospodarskog rasta. Oni su uz to još i puno više od toga: kultura i kreativnost predstavljaju srž europskog projekta, koji počiva na zajedničkim vrijednostima i zajedničkoj baštini, ali istodobno uvažava raznovrsnost. Donošenjem strategije unapređivanja međukulturnog razumijevanja utvrđuje se središnje mjesto kulture u našim brojnim političkim inicijativama."

U kontekstu provođenja UNESCO-vog sporazuma o zaštiti i unapređivanju raznolikosti kulturnog izraza u priopćenju se u obzir uzimaju i eksterne dimenzije europske kulture. Europa treba razvijati takve kulturne strategije koje omogućuju otvorenost u Europi, i koje su istodobno otvorene prema svijetu. U priopćenju se stoga navode i mjere kojima se kulturu još intenzivnije uvodi u politički dijalog s partnerskim zemljama u regiji, ali i u cijelom svijetu. Stoga su kulturni programi sastavni dio programa pomoći u razvoju. U tu je svrhu Europska unija osnovala Kulturni fond za zemlje Afrike, Karibika i Pacifika u kojem je predviđeno 300 milijuna Eura.

Nova strategija suradnje

Bitna karakterisitka nove strategije je prijedlog da se jače strukturira suradnja među zemljama članicama i institucijama Europske unije. Osnovu za to će pružiti "otvorena metoda koordinacije" na osnovu koje je već ostvarena uspješna suradnja zemalja EU u područjima općeg i stručnog obrazovanja, rada s mladima i socijalna zaštita.

U priopćenju se navodi važnost snažnije integracije cijelog kulturnog sektora - od samih umjetnika koji proizvode kulturna dobra i vrijednosti, pa do cijele "industrije kulture". U svrhu bolje koordinacije dijaloga i ostvarivanja partnerskih projekata bit će osnovan i novi Kulturni Forum, a slijedeća je godina proglašena "Europskom godinom interkulturnog dijaloga -2008."

Uloga kulture u gospodarstvu i politici

O ulozi kulture u europskoj politici i gospodarstvu razgovarala sam s gospođom Barbarom Gessler, voditeljicom predstavništva Europske unije u Bonnu.

Na pitanje što Europa podrazumijeva pod pojmom "kultura" i zbog čega se kulturi od sada i službeno pripisuje tako bitna uloga gospođa Gessler je odgovorila:

"Kultura je u najširem smislu riječi - kako je mi u Europskoj uniji shvaćamo - široka definicija svega onoga na čemu se zasniva naš život u Europi. To obuhvaća vrijednosti i način života, naše gospodarske i socijalne modele i to što ljude obilježava u njihovom slobodnom vremenu. Stoga je kultura -a to je Barosso već više puta naglasio - najmanje jednako tako bitna kao gospodarstvo, ako ne čak i važnija kao faktor integracije. Kada govorimo o kulturi na europskoj razini, ne govorimo samo o umjetnosti, već o svim

vrijednostima i načelima koje su sadržae u našem svakodnevnom životu -a to je to što ljude zapravo povezuje."

Do sada se gospodarske odnose među zemljama Europe smatralo glavnim faktorom integracije, no u praksi se pokazalo da kultura predstavlja ne samo vrlo bitan gospodarski čimbenik, već da dobiva i sve veću ulogu u vanjskooj i unutarnjoj politici Europske unije, naglašava gđa Gessler:
"Gospodarski odnosi su bili baza za osnivanje europske zajednice prije 50 godina, ali u međuvremenu smo otišli puno dalje, obzirom na našu političku uniju. Promijenio se i sastav naroda u Europi uslijed migracija. Europska stoga znači i kulturnu raznolikost. Sada je u Europi 27 zemalja članica i one su sve različite, ali ipak postoji i nešto što ih povezuje i to je područje u kojem kultura nalazi svoje mjesto."

Kulturno je stvaralašto tek onda autentično, a to znači: relevantno - ukoliko sačuva svoju autonomiju i slobodu izraza. Zato je bitno da se kulturu ne instrumentalizira jer je s time već bilo dovoljno loših iskustava, osobito u zemljama bivšeg istočnog bloka.

Toga je svijesna i gospođa Gesler koja naglašava:

"Bitno je u tom kontekstu naglasiti da mi ne instrumentaliziramo kulturu. Mi trebamo vidjeti koliki je udio u stvaranju radnih mjesta u sektoru kreativnih poslova i kakav to potencijal predstavlja u Europi i to treba podupirati. Treba steći i nove partnere za financiranje kulture i iz privatno- javnog sektora. Kultura također igra bitnu ulogu u obrazovanju, a to je bitno za našu vanjsku politiku, osobito za politiku pomoći zemljama u razvoju."

Nas je dakako najviše zanimalo kako stoji sa sudjelovanjem Hrvatske u postojećim kulturnim programima Europske unije, osim upravo osnovanog fonda od 300 milijuna Eura za takozvane AKP zemlje Afrike, Karibika i Pacifika, koji dakako za Hvatsku ne dolazi u obzir. Gospođa Gessler međutim naglašava:

"Ne smijemo zaboraviti da postoje i drugi kulturni programi - kao na primjer program 2007-2013 u kojem je predviđena suradnja sa zemaljama - kandidatima za prijam koje žele sudjelovati u okviru mjera pomoći. Hrvatska može sudjelovati i u "Media programu", gdje se pruža pomoć filmskoj industriji u Europi - to su klasični kulturni programi u kojima mogu sudjelovati umjetnici iz Hrvatske."