Zvona katedrale i mujezin petkom u podne

Ubuduće bi se petkom u podne Kölnom mogao čuti poj mujezina koji zove muslimane na molitvu. To je novost u metropoli na Rajni i „znak međusobnog prihvaćanja religija“, kako je rekla gradonačelnica Henriette Reker, vanstranačka političarka koju podržavaju lijeve snage i posebno Zeleni.

Reker kaže da su muslimanski sugrađani sastavni dio Kölna. „Tko u to sumnja, dovodi u pitanje identitet Kölna i mirni suživot“, rekla je gradonačelnica. „Kada u našem gradu budemo uz crkvena zvona čuli i zov mujezina, to će pokazati da se u Kölnu raznolikost cijeni i živi.“

Kako je priopćeno prošlog tjedna, u pitanju je dvogodišnji pilot-projekt tokom kojeg islamska udruženja mogu podnijeti zahtijev gradskoj upravi da se iz njihovih džamija oglašava mujezin.

U Kölnu, gradu čiji je simbol divovska gotička katedrala, ima ukupno 35 džamija. Od milijun stanovnika, oko 120.000 su muslimani.

Poziv na molitvu dozvoljen je petkom između 12 i 15 sati, ne smije trajati duže od pet minuta, a jačina zvuka u decibelima određuje se za svaku džamiju zasebno, u zavisnosti od toga gdje se nalazi. Uz to, svako islamsko udruženje mora imenovati osobu zaduženu za pitanja susjedstva koja bi i popisivala moguće primjedbe.

Isto kao zvono?

Berlinski list Tagesspiegel odgovara na jednu od čestih kritika, naime da se poj mujezina ne može izjednačiti s crkvenim zvonima. Zvonjava je zvučni signal bez riječi, a poziv na molitvu je objava vjere. Počinje arapskom rečima Alahu akbar: „Alah je najveći. Svjedočim da nema boga osim Alaha. Svjedočim da je Muhamed Božiji poslanik. Dođite na namaz!“

„I zvuk zvona i poziv mujezina su objava prisustva. Mi smo ovdje, glasi poruka vjernika. Razlika između zvučnog signala i objave vjere nikako ne može opravdati nejednak tretman“, zaključuje list.

Prošle godine je Viši upravni sud u Münsteru, nakon pravnog spora koji se razvlačio pet godina, presudio da je zov mujezina u skladu sa zakonom. Naime, u gradiću Oer-Erkenschwick blizu Dortmunda jedan stariji par, koji živi gotovo kilometar od lokalne džamije, smatrao je da zov mujezina ugrožava njihove religijske slobode.

„Svako društvo mora prihvatiti da se nužno čuje i vidi kada drugi žive svoju vjeru“, rekla je sutkinja u obrazloženju presude.

Bulevarski list Bild je potom pokrenuo kampanju protiv odluke kelnske uprave. Njihova reporterka Shami Hacke – koja je 2015. izbjegla iz Bangladeša zbog islamista – piše da ju poj mujezina „podjseća na mučenje, huškanje i krv“.

Poziv mujezina, u kojem se kaže da je Alah jedini Bog, Hacke komentira ovako: „Ovaj poziv meni govori da upravo NE tolerira raznolikost, da NE poštuje ljude druge vjere.“

Neki koristnici Twittera su podsjetili novinarku da je prva kišćanska Božija zapovijest vrlo slična: „Ja sam Gospod Bog tvoj, nemoj imati drugih Bogova osim mene.“

U konzervativnom magazinu Cicero odluku Kölna kritizirala je sociologinja Nedžla Kelek, autorica brojnih knjiga o islamu. „Alahu akbar nije samo poziv na molitvu, već je postao i bojni poklič džihada. Umjesto što podilaze islamskim udruženjima, njemački političari bi trebali doprinijeti jačanju sekularnih snaga u islamskoj zajednici.“

Ljevičarski Tageszeitung iz Berlina je pod naslovom „Alahu akbar, susjede!“ pisao da protivnicima novog pravila u Kölnu manje smetaju buka ili neke zakonske pikanterije, a mnogo više stranci i islam kao takav.

Uvjerljiva većina Nijemaca protiv

Prva žena Kölna, Henriette Reker, koja brani ovu odluku grada, dan prije izbora za gradonačelnicu 2015. godine bila je žrtva desničarskog atentata koji je jedva preživjela. Napadač koji joj je na ulici zario nož u vrat, i ranio još nekoliko ljudi, kasnije je osuđen na 14 godina zatvora.

Reker se zbog politike otvorenosti prema izbjeglicama često nalazi na meti kritika i prijetnji, a slično prolazi i sada.

Jedna anketa prošle godine pokazala je da su njemački građani uvjerljivo protiv načelne dozvole za islamski poziv na molitvu. U tom ispitivanju agencijje INSA, 61 posto građana bilo je protiv, a samo 15 odsto za.

Zov mujezina na molitvu u Njemačkoj zapravo uopće nije zabranjen, ali problem nastaje kad se upotrebljavaju zvučnici bez kojih taj zov ne bi stigao posebno daleko.

I dalje su rijetki gradovi u kojima određene ili sve džamije imaju dozvolu za korištenje zvučnika. Neki od njih su Dortmund, Siegen, Hagen, a od prošle godine im se pridružilo nekoliko džamija u Müchenu i Bremenu koje su dobile posebno odobrenje zbog pandemije, kada se vjernici nisu smjeli okupljati.

nr (kna, dpa, bild, tagesspiegel, dw)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu