1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Časnik Bundeswehra osumnjičen za terorizam

Andrea Grunau | Benjamin Knight
24. veljače 2022

Izgleda da postoje novi dokazi protiv Franca A., koji se predstavljao kao izbjeglica iz Sirije i planirao terorističke napade. Časnik Bundeswehra je uhićen zbog opasnosti od bijega.

https://p.dw.com/p/47TAn
Početak suđenja protiv Franca A. (20.5.2021.)
Početak suđenja protiv Franca A. (20.5.2021.)Foto: Sebastian Gollnow/dpa/picture alliance

Optužbe su vrlo ozbiljne: teroristički planovi, zakonska "priprema teškog akta nasilja opasnog po državu", kao i kršenja Zakona o kontroli ratnog oružja, Zakona o oružju i eksplozivima, krađa, prevara. Pripadniku Bundeswehra Francu A. sudi se po ovim točkama optužnice od svibnja 2021. godine.

On je, kako se sumnja, planirao napade na političare i druge osobe koje je smatrao „naklonjenima izbjeglicama”. Tužitelji su uvjereni da je djelovao iz etničko-nacionalističkih pobuda, te izgradio pseudoidentitet kao sirijski izbjeglica kako bi za te napade okrivio tražitelje azila.

Ovaj 32-godišnjak se do sada branio sa slobode. Međutim, sredinom veljače su ga uhitili pripadnici specijalnih policijskih postrojbi, priopćeno je iz Višeg pokrajinskog suda u Frankfurtu na Majni. On se sada nalazi u istražnom zatvoru. Prilikom jedne kontrole, kako se navodi, pronađeni su "predmeti" koji bi mogli poslužiti kao dokazni materijal. Prema pisanju medija, osumnjičeni za terorizam je prilikom uhićenja pružao otpor policijskim službenicima.

Opasnost od bijega

Christoph Koller, nadležni sudac iz Frankfurta na Majni
Christoph Koller, nadležni sudac iz Frankfurta na Majni u procesu protiv Franca A.Foto: Thomas Lohnes/Getty Images/dpa/picture alliance

Franco A. je službeno još uvijek pripadnik Bundeswehra, ali od početka istrage protiv njega nije obnašao svoju dužnost. Pola njegove plaće mu se trenutno ne isplaćuje. Prije uhićenja se morao redovito javljati sigurnosnim službama. Vlasti trenutno pretpostavljaju da postoji opasnost od mogućeg bijega.

Franco A. je već 2017. u istražnom zatvoru proveo sedam mjeseci. Suci su tada potvrdili sumnje protiv njega, ali i dodali da "ne postoji neposredna sumnja" da će počiniti zločin usmjeren protiv države. On je priznao da posjeduje više komada oružja, ali je negirao - i tijekom suđenja - navode da je planirao teroristički napad. Njegov slučaj inicirao je istrage desničarskih ekstremističkih mreža u Njemačkoj vojsci.

Dvostruki život

Austrijske vlasti uhitile su ovog njemačkog profesionalnog vojnika Franca A. početkom veljače 2017. kada je na aerodromu u Beču namjeravao uzeti pištolj koji je sakrio u toaletu. Kod provjere otisaka njegovih prstiju, ispostavilo se da je sin Talijana i Njemice iz Hessena registriran kao sirijski azilant i smješten u Bavarskoj. Iako gotovo uopće nije govorio arapski i radio puno radno vrijeme u jednoj vojarni u Alsaceu, njegov dvostruki život u Njemačkoj je očigledno prošao nezapaženo.

Austrijanci su ga pustili na slobodu i o svemu obavijestili njemačke vlasti. One su protiv njega vodile tajnu istragu. Obaviještena je vojna tajna služba MAD. Istražitelji su pronašli dokaze desničarsko-ekstremističkih ideja na snimkama, video zapisima i desetinama tisuća poruka na messenger-servisima. Franco A. uhićen je 26. Travnja 2017. Najvažnija optužba je sumnja na terorizam, odnosno "pripremanje teškog kaznenog djela ugrožavanja države".

Savezni tužitelj polazi od toga da je vojnik s pištoljem iz Beča i drugim oružjem i eksplozivom - dijelom iz zaliha arsenala Bundeswehra - planirao napade na "živote visokih političara i javnih ličnosti", koje je smatrao posebno "prijateljski nastrojenima prema izbjeglicama".

Na listama, koje se smatraju svojevrsnim popisom njegovih neprijatelja, našla su se i imena tadašnjeg ministra pravosuđa Heika Maasa, tadašnje potpredsjednice Bundestaga Claudie Roth i aktivistice za ljudska prava Anette Kahane iz Zaklade Amadeu Antonio. Nju je Franco A. špijunirao na parkingu na njezinom radnom mjestu. Pretpostavlja se da je napade želio pripisati sirijskom izbjeglici – osobi koja je bila njegov drugi identitet.

Francuska upozorava, Bundeswehr opominje

Poručnik Franco A. pripadao je Jägerbataillonu 291 u francusko-njemačkoj brigadi i bio je stacioniran u francuskom Illkirchu blizu Strasbourga. Prije nego što je postao profesionalni vojnik, koncem 2013. godine je na francuskoj vojnoj akademiji predao svoj magistarski rad, u kojem su uočene desničarsko-ekstremističke ideje. Pisao je o "miješanju rasa" i "nestanku naroda".

Francuzi su upozorili na njegova uvjerenja, a njihove ocjene potvrdio je i jedan njemački historičar. No, njegovi pretpostavljeni iz Bundeswehra su ostali tek na upozorenju, te je on morao napisati novi rad. Vojna kontraobavještajna služba (MAD) tada nije bila obaviještena o tom slučaju. Disciplinski postupak protiv dvojice njegovih bivših pretpostavljenih obustavljen je 2018. godine.

Tadašnja ministrica obrane Ursula von der Leyen je u svojoj reakciji na skandal oko Franca A. 2017. godine govorila o "pogrešno shvaćenom duhu zajedništva " u Bundeswehru. Ona je s novinarima iz Berlina posjetila vojarnu u Illkirchu. Tamo je kod njegovog oružja pronađena oslikana svastika, ali i predmeti koji podsjećaju na Wehrmacht u doba nacionalsocijalizma.

Ministrica obrane je naredila pretres svih vojarni i odlučila preraditi interna pravila Bundeswehra njima se htjelo očuvati distancu današnje Njemačke vojske od doba nacionalsocijalizma, Wehrmachta i njihovih ratnih zločina. Od proljeća 2018. tako vrijedi formulacija: osobe iz prethodnih vojski vrijedni su dio tradicije samo ako su se zalagali za vrijednosti Bundeswehra.

"Ekstremisti nemaju što tražiti u Bundeswehru"

Od tada se Bundeswehr u više navrata suočavao s optužbama za desničarski ekstremizam u vlastitim redovima, iznesenima i na medijskim naslovnicama. Ministarstvo obrane je u srpnju 2020. godine raspustilo čitavu postrojbu elitnih specijalnih snaga KSK, nakon što je prijavljeno više desničarsko-ekstremističkih incidenata. Ispostavilo se i da je u toj specijalnoj jedinici nestalo oružje i dio streljiva.

„U vezi sa slučajem Franco A.", kako je za DW 2018. izjavio glasnogovornik vojne kontraobavještajne službe, "MAD je u ljeto 2017. zabilježio porast broja prijava vezanih za fenomen desničarskog ekstremizma." Tijekom 2017. godine prijavljeno je 379 novih sumnjivih slučajeva, dok je šest osoba proglašeno ekstremistima.

Iz MAD-a, kao i u vodstvu Bundeswehra, naglašeno je da je povećanje broja takvih prijava "izraz povećanog senzibiliteta". Broj prijava je ranije opadao, kako je rekao glasnogovornik Ministarstva obrane: „Nakon ukidanja obveze služenja vojnog roka (2011.), broj sumnjivih slučajeva se u prosjeku prepolovio na oko 300 godišnje, od čega su u prosjeku potvrđena četiri." Prethodnih godina u prosjeku je potvrđivano 40 sumnjivih slučajeva. Od ljeta 2017. vojna tajna služba također provjerava sve kandidate koji žele obući uniformu Bundeswehra.

U jesen 2021., šefica MAD-a Martina Rosenberg tijekom jednog saslušanja u Bundestagu je istakla da se trenutno provjerava oko 1.200 sumnjivih slučajeva desničarskog ekstremizma. "Ekstremisti nemaju što tražiti u Bundeswehru", naglasila je ministrica obrane Christine Lambrecht tijekom posjete MAD-u početkom 2022.

Franco A. je bio povezan s mnogim drugim osobama, ne samo u KSK-u. Maximilian T. – njegov kolega iż Bundeswehra i brat njegove životne partnerice – sastavio je jednu od listi s imenima političara i poznatih osoba.

Istrage protiv njega izazvale su veliko zanimanje političke javnosti: T. je, uz dozvolu Bundeswehra, radio sa strane za  Jana Noltea, zastupnika AfD-a u Bundestagu, koji je i sam bivši vojnik i član Odbora za obranu. Istraga protiv T., također člana AfD-a, obustavljena je, a prema informacijama agencije dpa, on je 2020. od strane MAD-a klasificiran kao desničarski ekstremist.

Greške u Saveznom uredu za migracije i izbjeglice

Slučaj Franca A. također je izazvao veliku pažnju i šok jer se jedan vojnik mogao predstaviti kao izbjeglica iz Sirije: Franco A. je u studenom 2015. godine zatražio azil kod Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF) pod imenom David Benjamin. On je naveo da potječe iz okolice Aleppa u sjevernoj Siriji.

Njegovo saslušanje 2016. održano je na francuskom jeziku. Tada je rekao da je kršćanin, da govori francuski bolje od arapskog i da se osjeća ugroženim. Kao ratni izbjeglica, dobio je privremenu zaštitu i beneficije kao i svaki drugi tražitelj azila u Bavarskoj – i to sve pored svog stalnog posla kao profesionalni vojnik u Alsaceu, udaljenom 300 kilometara od Bavarske.

U slučaj Franca A., uprava BAMF-a govori o "eklatantnim greškama" u svakom koraku tog procesa, ali i navodi da nije bilo naznaka "namjerne manipulacije" zaposlenih. U to vrijeme, BAMF je nakon kratkog razdoblja (pre)obuke zapošljavao i osoblje iz drugih službi. Osoba koja je saslušala Franca A. je navodno jedna bivši vojnik.

#DE_facto: Kako se Njemačka bori protiv desnog ekstremizma?

BAMF je izvršio naknadne provjere 2.000 tražitelje azila iz Sirije i Afganistana, te potvrdio da su ispoštovani sigurnosni standardi. Danas BAMF, u okviru provjere identiteta, očitava i podatke s mobilnih telefona. Elektronsko prepoznavanje dijalekta treba pružiti dodatne informacije o podrijetlu. Službeni moto glasi: "Kvaliteta i sigurnost prije brzine."

Antisemitizam i pozivi na nasilje

Početak suđenja Francu A. u Frankfurtu na Majni odlagan je nekoliko puta jer je bilo sporno postoji li uopće dovoljno dokaza za optužbe. Dokazni postupak nije jednostavan, postoje desetine relevantnih dosjea s kompliciranim i kontradiktornim informacijama, jasni planovi zločina su teško dokazivi.

Optuženi je tijekom suđenja višestruko negirao namjere izvršenja ubojstava i terorističkih djela, relativizirao poricanja Holokausta, a sudac mu je nedavno oduzeo riječ uz formulaciju da se radi o "antisemitskim glupostima". Tijekom sudskog procesa puštani su audio-snimci s njegovog mobilnog telefona. U njima je o borbi protiv političkih neprijatelja, kako prenosi list "nd", rekao: "Nasilje mora biti opcija" i "Nemojmo se suzdržavati od ubijanja".

Ako bude proglašen krivim, Francu A. prijeti kazna do 10 godina zatvora.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu