Što nakon START-a?
17. svibnja 2009
Obje strane ubuduće žele "živjeti" sa znatno manjim brojem bojevih glava - i Rusija i SAD. Istovremeno ruski predsjednik Medvjedev na nedavnoj je paradi u Moskvi najavio modernizaciju atomskog arsenala svoje zemlje. Razoružanje i istovremeno modernizacija? Za Fjodora Lukjanova, glavnog urednika moskovskog magazina "Rusija u svjetskoj politici" radi se o logičnom pozicioniranju Rusije: "Nama ne trebaju sve rakete kojima trenutno raspolažemo. Mi možemo i prepoloviti kapacitete i to će još uvijek biti dovoljno za odvraćanje mogućih napadača od bilo kakve agresije na Rusiju. Atomsko oružje neće u potpunosti nestati, za Rusiju je to najvažnije jamstvo sigurnosti zemlje."
Amerikanci su, što se tiče konvencionalnog naoružanja, daleko ispred Rusa. Moskovska pozicija ni u nuklearnom odmjeravanju snaga s SAD-om nije tako povoljna kao što izgleda na papiru. Velik dio ruskog atomskog oružanog potencijala je zastario, smatraju stručnjaci. Rusiji bi odgovaralo kad bi američki predsjednik Obama i šef Kremlja Medvjedev dogovorili smanjenje broja bojevih glava na 1.500 komada. Alexander Nikitin, direktor Centra za auroatlantsku sigurnost u Moskvi: "Stare rakete moramo zamijeniti novima. Rusija se može pouzdati prije svega u svoje rakete tipa Topol i Topol-M. A radi se samo o nekoliko stotina, a ne nekoliko tisuća komada."
Džungla vojnih ugovora
START I, SORT, KSE, INF – Rusija i SAD su od kraja Hladnog rata vojno povezani pravom džunglom ugovora koji reguliraju naoružanje. Već 2002. tadašnji predsjednici Bush i Putin dogovorili su osjetno smanjenje broja nuklearnih raketa na 2.200 komada, a Medvjedev i Obama sada taj broj žele dodatno "srezati". Za Moskvu brojke nisu toliko važne, koliko je važan "nasljednik" za ugovor START, koji istječe krajem 2009. Fjodor Lukjanov: "U suprotnom postoji opasnost da ugovor istekne, i da Amerikanci ubuduće čine što ih je volja. Za Rusiju je novi ugovor jedino sredstvo kontrole strateškog potencijala SAD-a."
Uz tehničke detalje poput pitanja o budućim sustavima nosača raketa, na pregovorima dviju strana u središtu pozornosti (možda i svađe) će se naći američki obrambeni raketni štit na istoku Europe. Iako je Obama naglasio kako je spreman i na kompromisno rješenje, Rusija i dalje smatra da je planirani štit na području Poljske i Češke usmjeren upravo protiv - Moskve.
Autor: Erik Albrecht, Moskva / sma
Odg. ur.: Snježana Kobešćak