1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Što ratni zločinac ima reći đacima Srbije?

3. kolovoza 2023

Jedna škola u Vojvodini je za đake organizirala video-link kako bi im se obratio osuđeni ratni zločinac Nebojša Pavković iz zatvora u Finskoj. Makar je nadležno ministarstvo naložilo nadzor, to će ostati bez posljedica.

https://p.dw.com/p/4UioK
Generali Vladimir Lazarević u maskirnoj i Nebojša Pavković u paradnoj uniformi, sad obojica u zatvoru.
Generali Vladimir Lazarević u maskirnoj i Nebojša Pavković u paradnoj uniformi, sad obojica u zatvoru.Foto: AFP/Getty Images

Učenicima osnovne škole „Đura Jakšić“ u Kaću u blizini Novog Sada, na javnom satu nastave pod nazivom „Košare – priče heroja“, ove godine obratio se jedan od osuđenika za ratne zločine, general Nebojša Pavković. Javnom satu je bio nazočan i gradonačelnik Novog Sada, Milan Đurić.

Iako je zbog tog incidenta udruga Inicijativa mladih za ljudska prava reagirala prije više od dva mjeseca, Ministarstvo prosvjete je tek prije desetak dana od Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice naložilo inspekcijski nadzor te škole. Na takav potez Ministarstvo se odlučilo tek nakon što je krajem lipnja o tom „satu heroja“ i u parlamentu Srbije govorio zastupnik Demokratske stranke Nebojša Novaković.

Bivši generali Nikola Šainović, Nebojša Pavković, Sreten Lukić i Vladimir Lazarević na optuženičkoj klupi u Haagu
Pavković je 2009. osuđen na 22 godine zatvora zbog zločina počinjenih na Kosovu, a presuda je i potvrđena 2012.Foto: picture-alliance/dpa

„Imao sam potrebu govoriti u Skupštini o tom događaju, jer sam želio ukazati da su nasilje i nacionalizam, kao jedan od njegovih izraza, dio sistemske akcije od strane ljudi u institucijama. Ti ljudi su uživaoci privilegija vlasti kojima je jasno da se vlast može uspješno održavati na paradigmi nacionalizma koji slavi zločine i nazadnih ideja svake vrste, gdje se od vlasti ne zahtijeva i ne očekuje osvještavanje, progres i kritički odnos prema greškama“, kaže Novaković za DW. „Pitam, kakvu budućnost možemo očekivati kad stasaju oni koji misle kako su tog dana u školi u Kaću, na satu nastave, pričali s herojem lično preko video-veze?“

Gradonačelnik šuti zbog kiše

Toj „priči heroja“ osuđenog ratnog zločinca je prisustvovao i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić, ali od njega se nakon toga nije čulo ništa. Koncem srpnja smo ga i mi upitali, je li znao kako će se na javnom satu u školi u Kaću obratiti Nebojša Pavković i je li podržava takvu odluku nadležnih u školi, a odgovor je DW dobio već idući dan od odjela odnosa s javnošću kabineta gradonačelnika: ne mogu odgovoriti na naša pitanja, jer je zbog nevremena 19. i 21. srpnja u Novom Sadu proglašeno izvanredno stanje.

Nije bilo jasnog odgovora niti od pokrajinskog ministarstva prosvjete što je utvrdio inspekcijski nadzor: javljeno nam je tek kako je taj slučaj „ustupljen prosvjetnoj inspekciji Novog Sada."

Iako očito ovaj slučaj tek „šeta“ od institucije do institucije, odvjetnik Aleksandar Olenik doduše vjeruje kako će formalno biti proveden inspekcijski nadzor nad tom školom,  ali ne očekuje bilo kakve pravne posljedica za nadležne u školi u Kaću: „Kad neko od osuđenika za ratne zločine javno negdje sudjeluje, na primjer u medijima ili ako imamo ovako uključenje video-linkom, to kod nas nije regulirano Krivičnim zakonom. Dakle, formalno-pravno ne postoji zabrana da se Pavković obrati djeci u školi. Nažalost, nitko za to ne može biti pozvan na odgovornost", objašnjava Olenik za DW.

Aida Ćorović prosvjeduje proitv murala Mladiću
Realnost u Srbiji jest da se kažnjavaju oni koji žele nešto učiniti protiv kulta ličnosti koje se gradi oko osuđenih ratnih zločinaca, kao ovo uhićenje aktivistice Aide ĆorovićFoto: OLIVER BUNIC/AFP

Možda jedino praksom Europskog suda...

Sličnog mišljenja je i odvjetnik Mihailo Pavlović: „Sama činjenica da je Pavković osuđen za jedno od najtežih nedjela koje međunarodno pravo poznaje (za zločine protiv čovječnosti) i da i dalje služi kaznu zatvora, za svako demokratsko, civilizirano i adekvatno vrednosno orijentirano društvo trebalo biti dovoljna odrednica takvoj osobi ne pružiti nikakav javni prostor, a posebno ne u školama. U ovom trenutku, sudska praksa sudova u Srbiji je takva da se kod pojedinaca iz škole teško može utemeljiti njihova krivična ili prekršajna odgovornost“, smatra Pavlović.

Taj odvjetnik Pavlović doduše dodaje da bi se, obzirom na sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, zbog slučaja u Kaću „možda“ mogla biti utvrđena „građanska odgovornost za naknadu štete zbog povreda konvencijskih prava“.

„Prije svega temeljem zabrane diskriminacije zbog povrede prava na život i ponižavajućeg i nečovječnog postupanja, gdje bi žrtve koje su preživjele posljedice djelovanja tog ratnog zločinca ili članovi njihovih porodica, mogle započeti parnicu protiv institucija koje su dopustile i organizirale obraćanje ratnog zločinca djeci u školama. U tom smislu, moglo bi se razgovarati o toj vrsti sudske odgovornosti, jer bi bilo nedopustivo da ne postoji nikakva mogućnost za pravnu zaštitu žrtava ili porodica žrtava ovog ratnog zločinca“, objašnjava  Pavlović novinarima DW.

Pjesma mržnje za učenike IV razreda

Sličnih incidenata po školama Srbije zapravo ima još. Tako je jedna nastavnica osnovne škole „Vasa Stajić“ u Novom Sadu prije nekih godinu dana na završnoj svečanosti učenika četvrtih razreda pustila i pjesmu „Ne volim te Alija zato što si Balija“. I tu je reagirala Inicijativa mladih za ljudska prava, a i tad je sve bilo slično kao i ove godine sa slučajem u školi u Kaću: pokrajinsko ministarstvo „ustupio je predmet“ Prosvjetnoj inspekciji Novog Sada.

Na pitanje DW što je ustanovljeno inspekcijskim nadzorom koji je počeo prije godinu dana i je li neko iz škole „Vasa Stajić“ disciplinski kažnjen, odgovor do objavljivanja ovog teksta nije stigao.

Naslovnica lista Inform  15. lipnja 2021.
Narativ u Srbiji se nije promijenio još od doba Miloševića: osudu Mladića list Inform naziva "Strašnom nepravdom" jer je osuđen "bez ikakvih dokaza".

Odvjetnik Olenik nam ukazuje kako je, pravno uzevši, tu stvar mnogo jasnija: „Postoji četiri ili pet krivičnih djela za koje bi mogla odgovarati nastavnica koja je pustila pjesmu kojom se poziva na mržnju prema Bošnjacima. To su na primjer poticanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti, povreda ravnopravnosti, povreda nacionalnih manjina... To djelomično može biti u nadležnosti prosvjetne inspekcije. Dakle, oni nastavnicu mogu kazniti za diskriminaciju zbog nacionalne pripadnosti. Ali zapravo, sve ovo je za krivični postupak“, naglašava Olenik za DW, no kako državno odvjetništvo gotovo sigurno neće reagirati, iako bi moralo.

„Što je još gore, inspekcija ima obavezu da, kad procjeni kako je počinjeno krivično djelo, o tome obavijestiti odvjetništvo. Ali, siguran sam da Prosvjetna inspekcija grada Novog Sada formalno nije o tome obavijestila Tužilaštvo i da neće učiniti ništa. Ali, ako to ne urade oni, bilo tko može podnijeti krivičnu prijavu protiv nastavnice Višem javnom tužilaštvu u Novom Sadu i to, kao što sam rekao, za više krivičnih djela – od izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti do povrede ravnopravnosti tj. diskriminacije po nacionalnoj pripadnosti", objašnjava Olenik.

Zločinci su dobrodošli u Srbiji

Da li bi i odgovorni u školi u Kaću na bilo koji način mogli odgovarati što su omogućili da se učenicima obrati Nebojša Pavković, osuđen u Hagu na 22 godine zatvora za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, odnosno za progone, ubojstva i deportacije?

Odvjetnik Mihailo Pavlović smatra kako bi se taj potez nadležnih u školi u Kaću možda mogao protumačiti tek kao „nesavjesno izvršavanjе radnih zadaća" – kad bi se to i željelo: „Na žalost, ne postoji praksa na temelju koje bi se moglo tvrditi da postoji šansa da itko od zaposlenih snosi disciplinsku odgovornost za nešto slično. Ovo je samo dodatni dokaz tvrdnje kako je Srbija mjesto gdje su osuđeni ratni zločinci dobrodošli u škole i na televizije s nacionalnom frekvencijom ili gdje se u najpozitivnijem kontekstu o njima govori u Narodnoj skupštini“, zaključuje Pavlović.