1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Štrajk njemačkih strojovođa proširen i na teretni promet

10. siječnja 2024

Odlučeno je da se tri dana štrajka i u transportnom željezničkom prometu. To će imati posljedice za tvrtke, logistiku, luke i potrošače. Koliko velika će biti šteta?

https://p.dw.com/p/4b2u4
Vlakovi stoje na pruzi u Dortmundu
Tri dana štrajkaju i strojovođe u teretnom prometuFoto: Bernd Thissen/dpa/picture alliance

Sindikat njemačkih strojovođa (GDL) je odlučio da od utorka navečer (9.1.) osim putničkog, štrajkom bude obuhvaćen i teretni promet. Ali to se neće odraziti samo na Njemačke željeznice (DB) već i na mnoga poduzeća u Njemačkoj koja svoje sirovine ili robu dopremaju teretnim vlakovima.

Osim toga, posljedice će osjetiti i susjedne zemlje, budući da čak 60 posto od ukupnog teretnog prometa Njemačkih željeznica otpada na transport širom Europe. Kroz Njemačku prolaze šest od ukupno jedanaest europskih željezničkih koridora za transport roba, navodi Ministarstvo prometa. „Njemačka je logističko srce Europe", rekao je Thomas Puls iz Instituta njemačkog gospodarstva (IW).

Čovjek sjedi pred nekoliko monitora
Sve što vozi po njemačkim prugama​ kontrolira se iz ovakvih centaraFoto: HRSchulz/IMAGO

Transport prugama je važan

Koliko robe se transportira vlakovima? Na cestovni promet otpadaju čak dvije trećine, a udio željezničkog prometa je tek jedna petina. Puls kaže da je ovaj način transporta ipak važan. „Mada udio u ukupnom prometu ne pokazuje to jasno, mnogi transporti tračnicama ne mogu se ili se mogu vrlo teško odvijati na drugi način."

Velike industrijske branše kao što je metalna ili kemijska upućene su upravo na ovaj način prijevoza. Bez ugljena koji stiže teretnim vlakovima nemoguće je funkcioniranje visokih peći ili termoelektrana. Za određeni opasan teret iz kemijske branše željeznički transport je čak obvezan, zbog smanjenog rizika od prometnih nesreća. Dijelovi za automobilsku industriju kao i novi automobili transportiraju se na ovaj način. Puls napominje da se gotovi automobili namijenjeni izvozu željeznicom prevoze do luke Bremerhaven, gdje se pretovaruju na brodove. A ako vlakovi stanu? Puls kaže da jednostavno ne postoji toliko kamiona koji bi automobile transportirali do luke.

I drugi prometni putevi su pogođeni

Njemačke željeznice prevoze otprilike polovicu od ukupne robe koja se doprema vlakovima. Druga polovica otpada na brojna privatna transportna poduzeća. Te privatne željezničke tvrtke nisu stupile u štrajk, ali će posljedice svakako osjetiti.

Što druže štrajk traje, to će sveobuhvatnije biti posljedice za cijelu branšu, pa i za željeznička poduzeća koja nisu u štrajku“, kaže Martin Henke, menadžer Saveza njemačkih prijevoznika. On pretpostavlja da su neki dijelovi pruge zatvoreni za promet budući da su štrajkači pozvali i na štrajk i one tvrtke u sastavu Njemačkih željeznica koje su nadležne za održavanje željezničke mreže i signalizaciju. „Ako skretničari štrajkaju, onda će sve stati", kaže stručnjak Puls. „Bez centralnog upravljanja prometom ne pokreće se nijedan vlak." On dodaje da taj scenarij u prethodnom štrajku nije nastupio.

Kontejneri u luci u Hamburgu
Ako novi kontejneri budu stalno pristizali u luku Hamburg i neće biti otpremljeni, onda u jednom trenutku više neće biti mjesta za skladištenjeFoto: Marcu Brandt/dpa/picture-alliance

Strah od zastoja u lukama

Pogođeni su i drugi dijelovi logističkog transportnog lanca, kao što su luke. “Ako luke više ne budu imale mjesta za skladištenje kontejnera, bit će zaista problematično”, smatra Puls. Iz luke u Hamburgu se ogroman broj istovarenih kontejnera dalje prevozi željeznicom. Puls smatra da nije realistično da se sve to prebaci na kamionski transport. „Vjerojatno nemamo toliko kamiona, a i kada bismo ih imali, ne bismo ih mogli sve poslati za Hamburg da otpreme toliku količinu kontejnera iz luke, koju inače preuzima željeznica."

Frank Huster, direktor Saveznog udruženja špedicije i logistike, smatra da će biti pogođene i ostale europske luke, jer će njemački štrajk poremetiti raspored utovara i istovara.

Gospodarska situacija malo ublažava posljedice

Puls kaže da je u vrijeme slabije gospodarske situacije lakše ublažiti posljedice štrajka, tako što se termini proizvodnje mogu pomaknuti, ako neophodne sirovine ili roba ne stignu na vrijeme. Naravno, nastat će troškovi izvanrednog planiranja proizvodnje i logističkih lanaca. Puls smatra da bi teže posljedice za proizvodnju nastupile tek s dužim štrajkom.

Posljedice štrajka će biti ublažene i time što su brojna poduzeća već pripremila svoj rezervni plan isporuke. Huster smatra da su tijekom pandemije transportni lanci postali otporniji na izvanredne situacije. On dodaje da i bez štrajka ponekad teretni vlak dođe dan kasnije. Industrija ima izvjesne zalihe i stvorila je skladišta za izvanredne situacije.

Vagoni natovareni ugljenom
Ugljen se obično prevozi željeznicomFoto: Peter Endig/dpa/picture alliance

Iz istih razloga i u lukama neće tako brzo doći do kritične situacije. „Kada su ekonomske okolnosti bolje, granica izdržljivosti je dostignuta pet dana poslije obustave željezničkog prometa", kaže Puls.

Teško je procijeniti troškove

Puls kaže da je teško procijeniti izvanredne troškove prouzročene štrajkom – ukoliko ne dođe do zaustavljanja proizvodnje troškovi neće biti evidentirani ni u jednoj statistici. Huster smatra da će ti troškovi biti znatni. Štrajk u željezničkom prometu je, doduše, ograničen na tri dana, ali ni poslije toga neće sve odmah biti kao prije. Nakon posljednjeg jednodnevnog štrajka trebalo proći nekoliko dana kako bi se uklonila logistička uska grla.

Huster dodaje da i gubitak povjerenja logističara u željeznički prijevoz ima svoju težinu. Taj transport ionako nije na najboljem glasu zbog tehničkih smetnji, krajnje zapuštene željezničke mreže i stalnih slabosti infrastrukture. To nije dobra startna pozicija za ostvarenje političkog cilja preusmjeravanja što veće količine robe na pruge. Koalicijski ugovor iz 2021., koji su potpisale vladajuće stranke u Njemačkoj, predviđa povećanje udjela željezničkog transporta na 25 posto do 2030. A trenutno je to samo 19 posto.