1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Čekajući famozni dijalog

16. januar 2021.

Nova godina donosi novi pokušaj „dijaloga“ vlasti i opozicije u Srbiji. No dok vlast odugovlači i očito nije spremna na ustupke, opozicija je još zaglavljena u dijalogu o dijalogu. Sagovornici DW su skeptični.

https://p.dw.com/p/3o0H6
Za Dačića je dijalog "sporedan posao"
Za Dačića je dijalog "sporedan posao"Foto: Imago Images/Pixsell/S. Ilic

Za dijalog vlasti i opozicije nije ostalo previše vremena. Parlamentarni izbori se najavljuju već za proleće naredne godine, zajedno sa predsedničkim i beogradskim. Pojedini analitičari kažu da neće biti iznenađenje ukoliko se raspišu i ove godine.

Vlasti su obećale da će dijalog započeti vrlo brzo, možda već ovog januara, ali se naknadno videlo da će vlasti iskoristiti tradicionalno političko oružje – odugovlačenje. Ukoliko, prema najavama, razgovori o izbornim uslovima počnu tek na proleće, verovatno će se odužiti i posle letnje pauze.

Trka s vremenom

Izgovori svedoče da sve tri strane – uključujući i međunarodne posrednike – ne pristupaju ozbiljno tome, kaže Dušan Spasojević sa Fakulteta političkih nauka. „Čak i ako se nešto bude dogovorilo, neće biti vremena da se vide efekti“, navodi on za DW.

Kako za DW kaže novinar Đorđe Vlajić, „mislim da vlast uopšte ne želi taj dijalog sa opozicijom, i da će oko toga zatezati sve do momenta kada bude raspisala izbore. To je samo način da se tema drži u vazduhu, i da se pokaže da vlast ima dobru volju, a pri tome nije jasno ni sa kim hoće da razgovara.“

Takozvana Skupština slobodne Srbije koja okuplja opoziciono nastrojene intelektualce najavljuje da već radi, zajedno sa opozicijom, na platformi za fer i slobodne izbore koja će biti gotova za najkasnije mesec dana.

Deo dokumenta koji se odnosi na medije je završen i uključuje zahtev da se stvore privremena upravljačka tela za REM i javne medijske servise. Očekivano je da će otvaranje medija biti jedan od glavnih zahteva opozicije, ali poslednja dešavanja u REM-u nakon izbora čelnih ljudi i ostavki pojedinih članova tog tela pokazuje da se tu stvari kreću unazad. 

Skromna mogućnost dogovora?

Dušan Spasojević kritikuje što se u Srbiji stalno kreće od nule: „Imali smo zahteve stručnog tima 'Jedan od pet miliona', imali smo preporuke CRTE, imamo druge preporuke nevladinih organizacija, imalo smo preporuke nakon pregovora na Fakultetu političkih nauka… Mislim da postoji jasna analiza šta ne valja i šta bi trebalo menjati i stoga mislim da postoji opasnost da se gubi vreme, i da stoga dođe i do nekih zahteva koji nisu dobro formulisani“, ističe Spasojević.

Opozicija podeljena (fotografija iz aprila 2019)
Opozicija podeljena (fotografija iz aprila 2019)Foto: DW/S. Kljajić

Đorđe Vlajić je skeptičan „da li je moguće postići konsenzus i dogovor unutar opozicije o tome kako će se nastupiti prema vlastima – jedinstveno, ili će svako da svira solo?“

Predsednik Skupštine Ivica Dačić, kome je očito namenjena uloga glavnog pregovarača vlasti, dodatno podgreva skepsu oko spremnosti na dogovor. Dačić navodi da dijalog nije tema koja zahteva previše žurbe, da je to za vlast „sporedan posao“.

To je, po rečima Dušana Spasojevića „stara taktika vlasti, koja smatra da je u Srbiji sve u apsolutnom redu, i da im nije jasno zašto se opozicija buni“. „Čitav taj dijalog više će ličiti na cirkus koji imamo u parlamentu“, kaže ovaj politikolog.

Jasan je odnos vlasti prema opoziciji, kaže i Đorđe Vlajić. „Kao da poručuju 'imate ovakve izborne uslove, ako pristajete, učestvujte, a ako ne želite, to je vaša politička odluka'. Sumnjam da će se taj stav umekšati.“

„Jer, izbori nisu samo mediji.  Izborni uslovi su i birački spisak, pritisci na biračke odbore, atmosfera u izbornom danu“, nabraja iskusni novinar.

Test doslednosti

Stav da na dijalog ne bi trebalo slati brojne delegacije zastupa i šef Narodne stranke Vuk Jeremić. On smatra da bi se trebalo dogovoriti da na pregovore idu jedan ili dva sposobna čoveka, umesto 30 ljudi kako vlasti priželjkuju.

Dušan Spasojević takav predlog vidi kao razuman, ali nerealan. „Opozicija je rascepkana i podeljena po raznim linijama, i teško je zato pronaći jednu ili dve osobe koje bi predstavljale celu opoziciju, a da ostatak to prihvati.“

Jedno od nagađanja je da bi opozicija u dijalogu mogla da traži opravdanje za izlazak na iduće izbore, nakon što je junske veći deo njih bojkotovao. Svaki mali iskorak u dijalogu bi tako mogao da se predstavi kao veliki pomak koji omogućava izlazak na izbore.

„Ta opcija jeste na stolu, jer opozicija koja bi ponovo bojkotovala izbore rizikuje propast svojih partija. To je sada ozbiljna dilema koja se postavlja pred opoziciju i test njihove doslednosti“, zaključuje Đorđe Vlajić.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android