1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Šri Lanka je bila laka meta“

24. april 2019.

Posle terorističkih napada na Šri Lanki sa najmanje 359 mrtvih, mnogi se pitaju zašto je cilj bila baš ta južnoazijska zemlja i kakve ona veze ima sa islamističkim terorizmom. Na pitanja DW odgovora Suzane Šreter.

https://p.dw.com/p/3HJ9l
Sri Lanka Negombo Zerstörte St. Sebastian Kirche nach Anschlag
Foto: picture-alliance/NurPhoto/T. Basnayaka

DW: U međuvremenu je odgovornost za seriju napada preuzela „Islamska država". Da li je to verodostojno?

Jeste. Vlada u Kolombu je najpre saopštila da iza napada stoji manja islamistička grupa pod imenom "National Thowheeth Jama'ath". Ali svakom stručnjaku je bilo jasno da je to u principu besmislica. Jedna takva posebna grupa teško da bi bila u stanju da izvrši napad takvih razmera. Tako nešto zahteva precizno planiranje, opremu, organizaciju, znanje i mnogo toga još. To je odmah podsetilo na velike napade, kakvi su nam poznati iz Mumbaja i Pariza. Uopšte, stiče se utisak da je vlada pokušala bilo šta da kaže, jer očigledno ne zna mnogo.

Napadi su izvedeni u hotelima i crkvama na Uskrs. Zašto baš na Šri Lanki?

Na Šri Lanki hrišćani zapravo nikada nisu bili grupa koje je politički gledano bila u centru pažnje. Atentatori nisu mogli da se nadovežu ni na kakvu istoriju koju je obeležavao sukob muslimana i hrišćana na Šri Lanki. Toga na Šri Lanki nema. Stoga je veoma neobično to što se tamo desilo.

Mislim da je pravi razlog taj što se radilo o lakoj meti. Bezbednosne službe očigledno nisu bile naročito dobro opremljene ili oprezne, iako je upozorenja navodno bilo.

Cilj terorista bio je da se stravičnom brutalnošću, na simboličnim mestima u simbolično vreme, proizvede najveći mogući međunarodni efekat. Tu je i urađeno. Poruka je bila: sa međunarodnim vojnim snagama možete da nas izbacite iz Sirije i Iraka, ali mi još nismo savladani. Moćni smo! Mislim da je to bila prava poruka.

Poslednjih godina sve je više napada i nasilnih sukoba sa džihadističkom pozadinom u južnoj i jugoističnoj Aziji. Da li je reč o premeštanju težišta sa Bliskog istoka na druge regione?

To se svakako dešava. To je velika opasnost na koju bi trenutno sve zemlje – ne samo u Aziji – trebalo da budu pripremljene. Islamska država (IS) je u Siriji i Iraku velikim delom savladana, i to znači da se mnogi, koji su se priključili IS, sada vraćaju. Ti ljudi sada pokušavaju da izvedu napade u svojim zemljama ili negde drugde. I žele da pokažu: još uvek smo tu. IS ili Al-Kaida su velike internacionalne organizacije koje deluju transnacionalno, koje bez problema prelaze granice i koje oružje, novac i ljude mogu da transportuju preko pola sveta. To su ljudi kojima je teror, takoreći, poslovni model i koji tako zarađuju za život.

Mora se računati sa time da će oni izvoditi napade, pre svega tamo gde bezbednosni organi na takve napade nisu spremni.

Koliko dobro je scena u Aziji umrežena?

Sa jedne strane, u čitavom džihadističkom okruženju uvek iznova ima konkurencije i podela. Jednostavno zato što različite vođe imaju različita mišljenja i svaki od njih mobiliše svoje sledbenike. Ali isto tako su i sve češći slučajevi njihovog povezivanja. Čitava ta scena je veoma pokretna. Glavni problem je što svuda u južnoj i jugoistočnoj Aziji imamo džihadističke strukture koje imaju internacionalna iskustva.

Svi oni koji su se zajedno borili u Siriji imaju dobre veze i održavaju ih i kada se vrate u svoje matične zemlje i krajnje su motivisani.

U zavisnosti od toga gde se izvode napadi, navode se neka posebna obrazloženja, ali na kraju krajeva ne radi se o pojedinačnom slučaju, već o samouveravanju da snaga i dalje postoji i pored međunarodnih operacija protiv IS u Siriji i Iraku.

Susanne Schröter vom Institut für Ethnologie Universität Frankfurt
Suzane ŠreterFoto: Privat

Koliko dobro su južna i jugoistočna Azija pripremljene na te izazove? Da li postoji transnacionalna saradnja u borbi protiv terorizma?

To je veoma različito. Postoje transnacionalne saradnje u borbi protiv terorizma, ali pre svega tamo gde postoji najveća opasnost i gde se za saradnju zalažu vlade. To zavisi i od toga da li su službe spremne da sarađuju sa stranim vladama ili tajnim službama. Šri Lanka svakako na tome nije radila. Do sada za to nije ni bilo potrebe. Utoliko se zaista radilo o jednoj praznini u koju su se sada ubacili teroristi.

Suzane Šreter je direktorka frankfurtskog istraživačkog centra Globalni islam (FFGI).

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android