1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Šta o "Hong Kong modelu" za Kosovo kažu nemački analitičari?

razgovor vodio: F.Slavković6. novembar 2007.

Analitičar Martin Bruzis, stručnjak za spoljnu politiku iz Minhena je naš sagovornik. U intervjuu za DW Radio, Bruzis analizira novu rundu pregovora Beograda i Prištine, kao i prilike u regionu.

https://p.dw.com/p/C3ct
Mitrovica, jedinice KFORa
Mitrovica, jedinice KFORaFoto: AP

Minhenski stručnjak za spoljnu politiku Martin Bruzis smatra da nije ostvariv predlog Srbije da sa Kosovom ima odnose kakve sa Hong-Kongom ima Kina:

«I to i zato što su kosovski Albanci predlog odmah odbacili ali i zato što postoje velike razlike između odnosa Kosova i Srbije i Hong-Konga i Kine. Pre svega, to se ogleda u tome što u Hong-Kongu žive Kinezi koji se smatraju delom kineske nacije iako su decenijama imali različite ekonomske sisteme. Na Kosovu je 90 odsto Albanaca koji se ni na koji način ne smatraju delom srpske nacionalne države.»

Minhenski politikolog ukazuje da srpska strana ovakvim predlogom ponajpre želi da dobije na vremenu te da pokaže spremnost na pregovare. No, Bruzis je uveren da do kraja pregovora, 10. decembra, stavovi Beograda i Prištine neće biti približeni:

«Predstavnici kosovskih Albanaca se osećaju sigurno pa mogu da odbijaju sve predloge Beograda jer im je u izgled stavljena nezavisnost. S druge strane se postavlja pitanje šta će učiniti Beograd odnosno da li srpskim naporima da uđu u Evropsku uniju zaista pomaže povezivanje situacije na Kosovu sa eventualnim referenrumom u Republici Srpskoj.»

Bruzis smatra da je, s obzirom na ratna iskustva, bilo ispravno od početka Albancima staviti u izgled nezavisnost:

«I to zbog novije istorije Kosova i zbog činjenice da će tamo na duži period morati da postoje privremene institucije Ujedinjenih nacija. Da je želja za nezavisnošću u potpunosti odbačena situacija bi mogla da se destabilizuje odnosno da dođe do pobune protiv međuanrodne uprave ili trupa Kfora.»

Premijer Republike Srpske Milorad Dodik izrazio je uverenje da bi zadržavanje albanskog stanovništva zapravo destabilizovaalo Srbiju ali da je neophodno Beogradu ponuditi neku vrstu odštete za gubitak dela teritorije. Politikolog Martin Bruzis primećuje:

«Dodik je tom izjaviom, rekao bih, ukazao na slabost u politici Evropske unije. Zaista se postavlja pitanje zar se nije moglo Srbiji ponuditi nešto više. Stalno se naglašava da ne postoji veza između članstva u Uniji i spremnosti Srbije na komnpromis oko Kosova. Ipak bih rekao da je put u Evropu Srbiji mogao da bude učinjen lakšim nego što je do sada to bio te da to bude ponuda za spremnost na pregovore o Kosovu.»

Nemački analitičar potvrđuje da treba očekivati da će Nemačka i druge članice Evropske unije zajedno sa Sjedinjenim Državama priznati nezavisnost Kosova kada ga Priština bude prograsila.