1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Štednja DA, razoružanje NE

3. februar 2012.

Najviši svetski zvaničnici od danas pa do nedelje 5. februara raspravljaju o bezbednosti na 48. Minhenskoj konferenciji. Ali, uprkos praznim državnim kasama širom sveta, razoružanje nije ni na vidiku.

https://p.dw.com/p/13wCm
Iranski atomski program biće jedna od najvažnijih tema u Minhenu
Iranski atomski program biće jedna od najvažnijih tema u MinhenuFoto: picture-alliance/dpa

Revolucija u arapskom svetu iznenadila učesnike prošlogodišnje Minhenske konferencije. Dok je u Minhenu zasedao Kvartet za Bliski istok, koji nije imao nikakve nove ideje o sukobu koji traje decenijama, u Kairu su mase izašle na ulice i došlo je do krvavih sukoba sa jedinicama odanim Hosniju Mubaraku.

Analiza arapske revolucije

Tada je bilo prerano za strukturisanu diskusiju o tim događajima. To na ovogodišnjoj konferenciji treba nadoknaditi, kako je to najavio Volfgang Išinger, šef Konferencije. Zato se u Minhenu očekuju kompetentni gosti iz Egipta i Libije. Ne njoj bi trebalo da učestvuju i premijeri Tunisa i Katara. Ovaj potonji će biti veoma tražen u diskusijama, jer je nedavno predložio da se u Siriji angažuju arapski vojnici. Glavne teme ove konferencije će biti eskalacija nasilja u Siriji i iranski nuklearni program.

Prošle godine, u Minhenu je zabeležen i jedan istorijski trenutak. SAD i Rusija su razmenile dokumente o ratifikaciji novog ugovora Start o neširenju nuklearnog oružja. Bio je to najvažniji ugovor o razoružanju od završetka Hladnog rata naovamo. Ali, oni koji su se nadali da će to značiti i početak nove ere razoružavanja, grdno su se prevarili. Rusija nema nameru da smanji broj svojih nuklearnih bojevih glava - koji ima 3800 - a ni SAD ne nameravaju da se odreknu svog arsenala taktičkog nuklearnog oružja. I pregovori o smanjivanju obima konvencionalnih vojski u Evropi su već godinama zamrznuti.

Partnerstvo - umesto trzavica sa Rusijom

Kada je reč o sporu oko američkog protivraketnog štita u Evropi, Moskva i dalje insistira da Vašington da pismene garantije. Volfgang Išinger kaže da su zapeli i pregovori o bezbednosnom partnerstvu sa Rusijom. "Zapad i Rusija još uvek gledaju jedno na drugo sa nepoverenjem i jedno drugo procenjuju uglavnom samo na osnovu vojnih kriterijuma". Tu bi trebalo da pomogne jedna studija koja će sadržati nove predloge o zajedničkom protivraketnom sistemu, na kome sbi zajednički trebalo da rade, američki, evropski i ruski stručnjaci - cilj je da se na samitu NATO u maju postigne saglasnost oko saradnje sa Rusijom, kako je to rekao Išinger za Dojče vele.

Išinger je bivši diplomata i stručnjak za međunarodnu i bezbednosnu politiku
Išinger je bivši diplomata i stručnjak za međunarodnu i bezbednosnu politikuFoto: picture-alliance/dpa

Prinudna štednja i novi mentalitet u Evropi?

Najkasnije na tom samitu, SAD će Evropljane još jednom podsetiti i na to da žele pravedniju raspodelu opterećenja u okviru NATO. Evropljani još nisu popustili a budžeti za odbranu zemalja Evropske unije već godinama stagniraju. U svetlu finansijske krize u Evropi, ne treba očekivati promenu tog trenda. U Minhenu će morati da se porazmisli o tome kako da do te promene ipak dođe. Išinger kaže da će Evropa morati da formira zajedničke resurse kada je reč o vojnim kapacitetima. Jer, vojno rukovodstvo Evropske unije se još uvek obučava na 27 različitih vojnih akademija. U vazduhoplovnim jedinicama EU postoji sedam različitih tipova aviona. Evropi neće biti lako da nađe zajedničku formulu kada je reč o vojnoj saradnji. Moguće je da će prinuda štednje sada pokrenuti zemlje EU da prevaziđu svoje nacionalne egoizme na vojnom planu.

Nova vojna orijentacija SAD

I SAD moraju da štede. Nakon što je budžet za odbranu prošle godine narastao na čudovišnih 700 milijardi dolara, Pentagon sledećih godina namerava da uštedi koliko god može. Vojska bi trbalo da postane manja i delotvornija, a već tokom narednih pet godina, broj aktivnih vojnika bi trebalo da se smanji za 70.000 na 490.000 ljudi. Umesto u te jedinice, biće investirano u specijalce, bespilotne letilice i kiber-ratovanje. Iz Evrope će biti povučene dve borbene brigade. Evropa će, prema tome, morati da preuzme veću odgovornost kada je reč o sopstvenoj bezbednosti. Volfgan Išinger je izrazio zabrinutost zbog toga što bi “SAD mogle da preseku organsku vezu sa Evropom.”

Umesto Evrope, težište strateškog interesovanja SAD prelazi na azijsko-pacifički sektor. Otkako je američki predsednik Barak Obama najavio da će još ove godine stacionirati 2500 vojnika na sever Australije, jasno je kako izgleda nova geostrateškt orijentacija SAD. Te najave su u Kini izazvale zabrinutost. Jedan grupa Minhenske konferencie je u novembru bila u Pekingu i tamo razgovarala sa predstavnicima kineske vlade. Taj dijalog bi sada trebalo da se nastavi u Minhenu. Volfgan Išinger se nada da bi Evropa mogla da razvije i sopstvenu politiku prema Aziji i to kao sredstvo za korekciju „američke politike zbog koje mnogi strahuju da će se sve vrteti oko scenarija vojne pretnje.“

SAD povlače vojnike iz Nemačke
SAD povlače vojnike iz NemačkeFoto: AP

Odgovornost Nemačke u Evropi

U Minhenu će se razgovarati i o neprijatnoj temi zvanoj finansijska kriza. Glavno pitanje će biti kako se Nemačka dosad ponašala. Neki, naime, hvale strogu nemačku budžetsku disciplinu, a neki smatraju da ona ne može da se primeni svuda na isti način. Šef Svetske banke, Robert Zolik, u intervjuu za „Fajnenšl tajms“ jeste pohvalio nastojanja kancelarke Angele Merkel da u Evropi zavede veću finansijsku disciplinu, ali je i kritički primetio da „ti koraci nisu dovoljni“, te da bi „Nemci trebalo da iznesu karte na sto.“ Koliki je stepen političkog vođstva koje se očekuje do Nemačke? I to je pitanje na koje se traži odgovor u Minhenu – ovog vikenda.

Autori: Danijel Šeškevic / Saša Bojić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković