1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Život uz štednju energije

24. jul 2011.

Lenjivci se kreću potpuno isto kao i drugi sisari – samo mnogo sporije. To je novo saznanje do kojeg su došli istraživači u Nemačkoj. Konstitucija omogućava lenjivcu da provodi vreme na grani skoro bez utroška energije.

https://p.dw.com/p/122Tu
Lenjivac i slepi miš u jednom zoo vrtu u SingapuruFoto: picture alliance/dpa

Ako se uopšte i pomeraju, lenjivci to čine poput usporenog snimka. Jasno je kako su dobili ime. Ipak, način života ovih životinja nema nikakve veze sa lenjošću, utvrdili su naučnici sa univerziteta u Jeni. Lenjivci se jednostavno manje pokreću i uglavnom vise na grani jer tako ne moraju da traže hranu bogatu energijom. Za tako miran život dovoljno im je lišće koje raste ispred nosa.

Princip isti kao kod drugih sisara

Faultier Skelett
Snimanje skeleta pri kretanjuFoto: John Nyakatura/FSU

Ovo i bili donekle poznato, ali sasvim je novo saznanje da se lenjivci kreću potpuno isto kao i recimo većina vrsta majmuna – samo mnogo sporije, zaključio je biolog Džon Njakatura iz Jene. On je rendgenom snimao kretanje svoja tri lenjivca. Pokreti skeleta su nedvosmisleno potvrdili istraživačevu tezu: „Pozicija i povijanje zglobova tačno odgovara pokretima drugih sisara“, kaže Njakatura.

Sa druge strane, snaga i pozicija određenih mišića je sasvim drugačija. „Za ljude bi bilo veoma naporno da se drže za granu satima, ali lenjivca to skoro uopšte ne košta energije“, kaže naučnik. Recimo, kod lenjivca se grudni mišić proteže sve do zgloba prednjih ekstremiteta. „Uz to, njima ne treba dodatna snaga da bi noge držali u savijenom položaju, viseći na grani.“

Ne mogu da reaguju na opasnost

To ima i loše strane. Lenjivci su toliko naviknuti na svoju sporost, da ne uspevaju da reaguju u slučajevima nužde. Recimo, ako se odlomi grana na kojoj vise, lenjivci neće uspeti da skoče ili da se pridrže za drugu granu. „Često smo tokom eksperimenata primetili da lenjivci prvo testiraju snagu neke grane. Tek kada se uvere da je bezbedna, kače se za nju celom težinom.“

Flash-Galerie Zoo Dresden
Foto: Zoo Dresden


Na grani su lenjivci često bezbedni od predatora. Ipak, ponekad moraju da promene drvo na kojem su i tada su uglavnom bespomoćni. Dok se vuku telom između dva stabla jedina, slaba odbrana su im njihove kandže. Osim jaguara, najveći neprijatelj lenjivaca, koji žive u Latinskoj Americi, jesu ljudi.

Autori: Brigite Osterat / Nemanja Rujević
Odg. urednica: Ivana Ivanović