1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

2007. najtoplija godina

Špigelonline1. januar 2008.

Rekordne suše u Sjedinjenim Američkim Državama, cikloni u Iranu, i najtoplije proleće u Nemačkoj. Godina 2007.a je na severnoj polulopti bila najtoplija godina, otkako se meri temperatura.

https://p.dw.com/p/CerJ
Sušni april u NemačkojFoto: AP

2007.u nisu obeležile samo rasprave o promeni klime, već je ona postala najtoplija godina otkako se redovno meri temperatura u 19. veku. U srednjoj Evropi u sećanju je ostao pre svega neobično sunčan i suv mesec april. "To proleće odražava sliku onoga što bi za 50 godina moglo da bude norma", kaže stručnjak za klimu Gerhard Miler-Vestermajer.

Nimalo ne čudi što prosečne vrednosti sve više rastu. Ali njihov porast je u 2007 bio ogroman. U Nemačkoj je prosečna temperatura za mesece od marta do maja iznosila 10,6 stepeni, što je za 2,9 stepeni više od godišnjeg proseka.

U svetu je januar bio ekstremno topao, za 1,89 stepeni iznad tzv. normalne vrednosti. To je bio prvi put da od merenja temperature, 1880. jedan mesec toliko snažno odstupi od proseka. I bez obzira što još nisu poznate vrednosti za decembar, već je jasno, da je 2007. bila jedna od najtoplijih godina na severnoj polulopti.

Prirodne nepogode takodje su obeležile ovu godinu. Talas cunamija pojavljivao se na do tada potpuno nepoznatim mestima, u Omanu ili Iranu. U južnoj Africi je prvi put nakon 25 godina pao veliki sneg. A na ostrvu Reunion u Indijskom okeanu, izmereno je tokom tri dana 390 centimetara kiše, što je svetski rekord za ovaj vremenski period.

Više od 60 odsto površine Amerike bilo je neobično suvo u 2007. godini. Grad Atlanta je u novembru zadesila nestašica vode, jer je vodostaj najvažnijeg rezervoara, jezero Lanier zabeležio najniži nivo. Slična sudbina zadesila je u avgustu i septembru jezero Superior, najveće i najdublje jezero Severne Amerike. I Los Andjeles je doživeo najtopliju godinu u svojoj istoriji.

Australiju su zahvatile najgore suše u poslednjih sto godina. Vrućine i suše prouzrokavale su u Južnoj Evropi nebrojene požare šuma, najgore je prošla Grčka. Nasuprot sušnom trendu, rekordne količine kiše pale su u Kini, Engleskoj i Velsu. A prvi put je Karibik doživeo napad dva uragana najjače kategorije.

Lokalne pojave ekstremnog vremena ne mogu se dovesti u vezu sa globalnim zagrevanjem, kažu mnogi naučnici. Ipak učestalost tih ekstremnih pojava svakako su znak čovekovog nemarnog ophodjenja prema prirodi, kaže britanski stručnjak Fil Džouns. Nakon četiri izveštaja Svetskog saveta za klimu niko više ne može da kaže, da promena klime nema nikakve veze sa načinom života ljudi. Prilično velik je bio pritisak na učesnike Svetske konferencije o klimi na Baliju, da pripreme sporazum koji će naslediti Kjoto protokol. Napeta atmosfera na Konferenciji nikako se nije uklopila u tu potrebu za hitnim promenama.

U svakom slučaju, meteorolozi već više od deceniju govore o čudnim godinama. Ipak nijedna nije bila toliko ekstremna kao 2007. Na to bi čovek trebalo da se navikne, kažu istraživači, a medju njima i Majkl Mekkreken sa Instituta u Vašingtonu: "U porastu je trend čudnih godina. Vrlo brzo te čudne godine postaće norma", kaže Mekkreken.