1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Albanski u Makedoniji kao drugi zvanični jezik?

6. avgust 2009.

Dvojezični natpisi na makedonskom i albanskom jeziku, albanski u Vladi i parlamentu, u komunikaciji sa svim državnim organima i institucijama – to su zahtevi političkih partija makedonskih Albanaca.

https://p.dw.com/p/J4V0
Makedonsko Sobranje
Makedonsko SobranjeFoto: Petar Stojanovski

Parlamentu je upućena čak i inicijativa za uvođenje albanskog kao drugog zvaničnog jezika u državi. Zakon koji reguliše pitanje upotrebe jezika, zasnovan na načelima Ohridskog sporazuma, donesen je tek prošle godine.

Upotreba albanskog jezika, pitanje je koje uvek izaziva tenziju među etničkim zajednicama u Makedoniji - iako se verovalo da je ono „skinuto sa dnevnog reda" usvajanjem pomenutog zakona prošle godine. Tim zakonom zagarantovana je ravnopravnost albanskog jezika u lokalnoj samoupravi, odnosno u mestima gde je naseljeno najmanje 20 odsto Albanaca.

Rešenje proizilazi iz Ohridskog sporazuma

Lokalne vlasti se centralnoj mogu obratiti na albanskom; odgovori bi, međutim, stizali na makedonskom. Svi materijali u parlamentu se prevode i na albanski; taj jezik se može koristiti u parlamentu, ali se sednice Sobranja i Vlade, kao i javni nastupi ministara, mogu voditi samo na makedonskom.

Imer Selmani, lider opozicione Nove demokratije, nedavno je zatražio da se Zakonom o Sobranju, koji treba da bude izglasan sredinom ovog meseca, uvede kompletna dvojezičnost u parlament. Isto tako opoziciona Demokratska partija Albanaca je zatražila da albanski bude zvaničan jezik na čitavoj teritoriji države - i u sredinama gde uopšte ne žive Albanci.

Tu inicijativu je najpre podržala i Demokratska unija za integraciju koja podržava aktuelnu Vladu. Ona je prošle prošle godine glasala za Zakon koji reguliše upotrebu jezika. Rukovodstvo ove stranke se pre svega zalaže za njegovu implementaciju.

Šta kažu akademici

Albanski kao drugi zvanični jezik – da, sa potpunom primenom u parlamentu, ali ne po svaku cenu, pre svega kada je reč o njegovoj upotrebi na čitavoj teritoriji države, smatraju Dželadin Murati, profesor Fakulteta na Stulovom univerzitetu u Tetovu, i književnik Resul Sabani.

„Nije prirodno, ako se na sednici Sobranja poslanik obraća na albanskom, a ministar u vladi, Albanac, na makedonskom", naglašava Murati. „Albanski jezik treba da upotrebljavaju institucije i ministarstva", dodaje Sabani.

Eksperti iz makedonskog etničkog bloka upozoravaju: „Ako se albanski jezik uvede i tamo, gde nema albanskog stanovništva, to neće biti politički opravdano i može biti shvaćeno kao federalizacija države – lingvistička i svaka druga", ocenjuje Ljudmil Spasov, profesor makedonskog jezika na državnom Filološkom fakultetu u Skoplju.

Gruevski za primenu zakona u celosti

Premijer Nikola Gruevski pojašnjava da postoji Zakon o upotrebi jezika i da je u pitanju samo njegova primena u celosti.

„To je jedan od izazova u delu ispunjavanja Ohridskog sporazuma", kaže premijer Makedonije.

Odredbe Ohridskog sporazuma, kojim je zaustavljen oružani sukob u Makedoniji 2001. godine, očigledno svako tumači onako kako njemu odgovara, iako je on u celini ipak doprineo stabilizaciji međuetničkih odnosa u zemlji.

autor: Zoran Jordanovski

odg. urednik: N. Jakovljević