1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Avganistan – najveći spoljni upitnik Nemačke

1. januar 2010.

Tokom 2009. godine u nemačkoj spoljnoj politici glavna tema bio je vojni angažman u Avganistanu. Zbog toga je pala jedna „ministarska glava“. Novi i teži izazovi su pred ministrima spoljnih poslova i odbrane.

https://p.dw.com/p/LI9D
Trenutno je u Avganistanu 4.500 nemačkih vojnika
Trenutno je u Avganistanu 4.500 nemačkih vojnikaFoto: AP

Krajem oktobra sa funkcije ministra spoljnih poslova otišao je socijaldemokrata Frank Valter Štajnmajer. Zamenio ga je šef nemačkih liberala Gido Vestervele. Na taj način ostvario se njegov veliki san da krene stopama liberala Hansa Ditriha Genšera.

Štajnmajer, koji je u međuvremenu preuzeo funkciju šefa kluba poslanika SPD-a u Bundestagu, i koji je držao pouzdan spoljno politički kurs, svom nasledniku je dobrovoljno preneo svoja iskustva: „Nakon četiri godine, znam koliko su velika očekivanja od Nemačke u drugim delovima sveta. Ta očekivanja moramo opravdati“.

Tokom svog mandata, Štajnmajer je 406 dana proveo u inostranstvu: na sastancima na vrhu na kojima je raspravljao o Lisabonskom sporazumu, na Bliskom istoku gde nije mogao da uradi ništa osim da primi na znanje da je došlo do zastoja u mirovnim pregovorima.

Njegov naslednik Gido Vestervele je, preuzimajući dužnost šefa nemačke diplomatije izjavio: „Obavestili ste me šta Vas je motivisalo i podstaklo na donošenje odluka. Nešto ste prećutali, na primer činjenicu da se ponekad mora leteti s otvorenim vratima. Dobro je da mi to sad kažete!“

Obračun i sa koalicionim partnerima

Gido Vestervele spreman na neslaganja i sa kancelarkom
Gido Vestervele spreman na neslaganja i sa kancelarkomFoto: AP

Sasvim je moguće da je otvoreno priznanje Vestervelea o njegovoj homoseksualnoj opredeljenosti u nekim zemljama izazvalo iritacije. U političkom Berlinu se o toj temi ne razgovara. Tamo se više pažnje obratilo na političke akcente novog šefa diplomatije.

Već na početku preuzimanja ove dužnosti i prve posete Varšavi, Vestervele je Savezu prognanih signalizirao da predsednicu Saveza Eriku Štajnbah ne želi da vidi u savetu Fondacije „Beg, progon, izmirenje“. Štajnbahova, poslanica demohrišćana u Bundestagu, izuzetno je neomiljena u Poljskoj. Ovom odlukom Vestervele je krenuo krenuo kursem sukoba sa koalicionim partnerom – Demohrišćanskom unijom (CDU):

„Kao ministar spoljnih poslova odgovoran sam za to da se ne naruše odnosi sa našim susedima. Mislim da interesi pojedinaca moraju ostati po strani. Neophodno je izbegavanje svega što bi moglo da dovede do velikog sukoba između naših zemalja“.

Otpor prema Eriki Štajnbah je u Poljskoj nastao zato što se ona 1991. godine u Bundestagu izjasnila protiv nemačko-poljskog graničnog sporazuma.

na sledećoj strani:

Cisterne i civili: težak početak Gutenberga

Cisterne i civili: težak početak Gutenberga

Opozicija traži i Gutenbergovu ostavku
Opozicija traži i Gutenbergovu ostavkuFoto: AP

Težak početak, posle stupanja na dužnost ministra odbrane, imao je i Karl-Teodor Gutenberg iz Hriščansko-socijalne unije (CSU). Ovaj 38-godišnjak je na mestu ministra privrede stekao veliki ugled. Prvi nastupi u funkciji ministra odbrane takođe su mu doneli pohvale. Međutim, Gutenbergov retorički i politički talenat nije ga zaštitio od grešaka.

Deset dana nakon preuzimanja ministarske dužnosti, požurio je sa iznošenjem mišljenja o fatalnom vazdušnom napadu na dve cisterne koje su oteli talibani u Avganistanu. Napad je, početkom septembra, naredio nemački pukovnik Georg Klajn.

„Ne sumnjam u procenu generalnog inspektora da su vojni i vazdušni napadi, u odnosu na celokupni poredak, vojno opravdani.“

Činjenica da je u vazdušnom napadu američkih borbenih aviona poginuo veliki broj civila, nije imala uticaja na Gutenbergovu procenu. Isti je slučaj bio i kod njegovog prethodnika Franca-Jozefa Junga. Jung je tvrdio da su u napadu poginuli samo talibani. Kada je izašlo na videlo da su stradali i civili i da je Ministarstvo odbrane za to znalo i ranije, Gutenberg je otpustio generalnog inspektora i jednog državnog sekretara.

Americi ništa nije obećano

Angela Merkel nije obećala dodatnu vojsku Obami
Angela Merkel nije obećala dodatnu vojsku ObamiFoto: picture-alliance/ dpa

Nova nemačka vlada nije dobro startovala, a paralelno se mora pozabaviti i pitanjem kako da reaguje na zahteve predsednika SAD, Baraka Obame koji zahteva veće angažovanje u Avganistanu. U svom obraćanju američkom Kongresu, nemačka kancelarka Angela Merkel je početkom novembra dobila aplauz za stav prema angažmanu u Avganistanu:

„Uspešni ćemo biti ako svaki korak u Savezu budemo zajedno napravili. Nemačka je spremna da preuzme tu odgovornost“.

Gutenberg se nalazi pod sve većim pritiskom. Nemačka vlada Obami nije ništa obećala. Trenutno se u Avganistanu nalazi 4.500 nemačkih vojnika. Gido Vestervele smatra da je još uvek rano govoriti o povećanju tog broja: „Pogrešno je odmah voditi raspravu o povećanju broja vojnika. Važni su ciljevi i zajednička strategija!“

Strategija će biti dogovorena na međunarodnoj konferenciji o Avganistanu koja se održava krajem januara 2010. godine. Tek tada će nemačka vlada odlučiti da li će povećati broj nemačkih vojnika u Avganistanu.

autori: N. Verkhojzer / B. Fazlagić / Ž. Bašić

odg. urednik: Nemanja Rujević