1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Avganistanci očajni zbog slabe berbe opijuma

3. jun 2012.

Slaba berba opijuma u Avganistanu ove godine najviše je pogodila male poljoprivrednike. Iz te zemlje stižu vesti o samoubistvima zbog nemogućnosti vraćanja kredita vlasnicima zemljišta i narko-bosovima.

https://p.dw.com/p/156n4
Foto: AP

Ove godine berba opijuma na jugu Avganistana, najvećeg područja za uzgoj opijuma u zemlji, bila je dosta slaba. Razlog je najezda insekata. Za male poljoprivrednike to je katastrofa jer od te zarade oni vlasnicima zemljišta vraćaju kredite. Poljoprivrednici uglavnom nemaju ugovore o zakupu zemljišta i onaj ko nakon berbe vlasniku zemljišta ne može da plati zakupninu, na svojoj koži oseća svu brutalnost narko-bosova.

Nju je nabolje osetio Abdul Kalik iz provincije Helmand. Njegove komšije kažu da je bračni par Kalik izvršio samoubistvo jer nisu mogli da vrate kredit. Vlasnik zemljišta pretio im je da će, kao zamenu za dugove, uzeti njihove ćerke kojima je devet i deset godina. Mohamed Naim, jedan od komšija, kaže: „Obesili su se jer nisu mogli da podnesu pritisak. Deca su tim ljudima rekla da im roditelji još uvek spavaju. Tela su brzo otkrivena.“

Droga i trgovina ljudima

Policija, međutim, ima sasvim drugu verziju tog događaja. Soraja Sobrang iz avganistanske Komisije za ljudska prava ne isključuje mogućnost da je reč o ubistvu: „Oko ponoći su se u kući Abdula Kalika čuli pucnji. Komšije su brzo pozvale policiju. Žena je bila mrtva, a njen sin teško ranjen.“


Nader Nazari, šef Komisije za ljudska prava u Helmandu tvrdi da slučaj Abdula Kalika nije jedini. On govori o svojevrsnoj formi trgovine ljudima: „Bez obzira na to što su ilegalno uzgajali opijum, nehumano je, a i protiv i avganistanskog zakona i šerijata, da su ćerke tražene u zamenu za dug“, kaže Nazari.

Landwirt bei der Mohnernte in Afghanistan
Foto: AP

Žene su žrtve trgovine drogom

Nader Nazari dodaje da je osnova uspešne proizvodnje droge, sve veće nasilje nad ženama: „Poznato je da su zbog uzgoja droge ili zbog zavisnosti od nje, muškarci od svojih žena tražili da im obezbede novac koji im nedostaje. U tom slučaju, žene su imale samo dve mogućnosti: da pobegnu ili da se bave prostitucijom.“

„Bez obzira koje rešenje izaberu, žene su za konzervativno avganistansko društvo grešnice“, kaže Nazari. To znači da društvo ne osuđuje muškarce koji su svoje žene prisilili na prostituciju, nego njihove žene.

Programi uz pomoć kojih se pokušava da se mali poljoprivrednici u Helmandu odvrate od njihove zavisnosti od trgovine drogom, dali su donekle dobre rezultate. Međutim, nakon povlačenja zapadnih trupa, budućnost takvih programa je neizvesna. To znači da je zbor siromaštva poljoprivrednika i moćne interesne grupe takva borba već osuđena na neuspeh.

Autori: Vaslat Hasrat-Nazimi / Mehmed Smajić
Odg. urednik: Nemanja Rujević