1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Balkan u fokusu

Saša Bojić10. avgust 2015.

Štampa na nemačkom jeziku se tokom vikenda opširno bavila događajima na Kosovu, u Crnoj Gori, Makedoniji i Hrvatskoj. Evo izvoda iz karakterističnih članaka o njima.

https://p.dw.com/p/1GCez
Deutschland Flüchtlinge aufgegriffen am Bahnhof Rosenheim
Foto: picture-alliance/dpa/A. Gebert

Rešenje – razvojna pomoć za Balkan

List Di velt piše o nemačkoj „debati o tome kako rasteretiti sistem dodele azila“ i inicijativi levičarskog premijera savezne pokrajine Tiringije Boda Ramelova o ciljanoj razvojnoj pomoći balkanskim državama. Njegova ideja je da Nemačka, zajedno sa državama bivše Jugoslavije koje još nisu članice EU kao i Albanijom, sklopi specijalne sporazume o takvoj pomoći. Prema konceptu tog političara, takvi sporazumi bi trebalo da regulišu i ekonomske razvojne perspektive kao i obrazovanje mladih i „radne migracije“. „Evropa ne može sebi dozvoliti države siromaštva na svom obodu“, a „balkanskim državama su potrebni prosperitet i evropska perspektiva“, kaže Ramelov i dodaje da „je sadašnja debata apsurdna, jer moramo rešavati probleme koji uopšte nisu smeli da nastanu“.

Tačija sustiže mračna prošlost

Isti list se u jednom drugom članku bavi ličnošću Hašima Tačija i zove ga „jakim čovekom Kosova“, koji „sa Briselom pregovara o približavanju EU a istovremeno mu preti optužnica za ratne zločine“. Naslov članka glasi: „Njegovo borbeno ime je bilo Zmija“. „Da bi zaobišla prepreke, zmija – vijuga. U mitologiji je opisana kao opasno biće sa rascepljenim jezikom i sposobnošću da odbaci staru kožu kako bi se pojavila sa novom, kao da je ponovo rođena. Za vreme rata na Kosovu, tadašnji vođa pobunjenika Hašim Tači je imao borbeno ime Zmija, jer nije hteo da ostavlja tragove. Sada, 16 godina po završetku rata, sustiže ga mračna prošlost.“

Hashim Thaci Premierminster Kosovo
Hašim TačiFoto: DW/B. Shehu

Autor teksta Enver Robeli piše da je međunarodno pravosuđe bacilo oko na Tačija zbog optužbi za ratne zločine nad Srbima, Romima i albanskim kolaborantima – a govori se čak i o trgovini organima. Posle odluke o formiranju Specijalnog suda u Prištini, „glavno pitanje među lokalnim političarima, diplomatama i prekaljenim pripadnicima tajnih službi glasi: da li se i Tači, raniji politički komesar UČK, nalazi među optuženima?“ – Optužbi protiv njega ima mnogo, a dosad nije ništa dokazano, prenosi autor članka i navodi više problema sa kojima Kosovo mora da se izbori: gotovo pola miliona Albanaca mlađih od 25 godina je nezaposleno, a tržište rada gotovo ni da ne postoji. „Da bi sprečili da se socijalni mir raspadne, vlastodršci su odobrili otvaranje više od 30 privatnih univerziteta kako bi mladi bar imali neku zanimaciju u slobodnom vremenu.“

„Javni zdravstveni sistem je pred kolapsom, a zato domaći lekari, turski medicinski avanturisti i makedonski delinkventi smeju da otvaraju privatne bolnice. Situacija sa pravosuđem je beznadežna. Nijedan domaći sudija nema hrabrosti da pokrene postupak protiv političara visokog ranga kao što je Tači. Međunarodno pravosuđe se nalazi pred brom od gotovo 400.000 neobrađenih sudskih slučajeva. A Euleks koji bi trebalo da pomogne Kosovu u formiranju policije, pravosuđa i uprave, i sam je optužen za korupciju.“ Kao dalji problemi se navode i zaštita svedoka, te misteriozna umiranja svedoka pred njihovo davanje iskaza na sudu; ali, Tači i dalje važi kao partner Zapada, koji situaciju drži pod kontrolom, pregovara sa Srbijom o normalizaciji odnosa i pravi ustupke koji bi od Kosova trebalo da naprave funkcionalnu državu.

Crna gora ne zna šta hoće

Dnevnik Frankfurter algemajne cajtung se bavi turizmom u Crnoj Gori i prenosi da ta zemlja „ima problem sa sve manjim brojem turista iz Rusije i sa skravljenjem sopstvene obale – rešenje bi mogao da pruži planinski turizam“. „Po tradiciji, Rusi čine trećinu gostiju. Ali, njima treutno ne ide dobro. Cena gasa je pala, rublja je izgubila vrednost, Zapad kažnjava Moskvu sankcijama. Crna Gora im se pridružila iako nije učlanjena u EU. Time je navukla na sebe gnev Kremlja, koji je od Rusa zatražio da godišnji odmor provode kod kuće. S druge strane, piše novinar Kristijan Gajnic, crnogorska obala je zagađena divljim deponijama a ponegde se kanalizacija iz obližnjih kuća izbacuje direktno u more. Sve više turista se interesuje za crnogoske planine, za severne predele države. No, problem sa Crnom Gorom je još uvek u tome što ona „ne zna šta hoće: otmene turiste ili one koji dolaze u spavaonice? Turizam plaža, kulture ili ekologije? Pri tome lepota zemlje treba da se unovči a ne da se pri tome uništava…“

Mazedonien Flüchtlinge sterben in Unfall an Bahngeleisen nahe Veles
Izbeglice u MakedonijiFoto: Reuters/O. Teofilovski

EU „ostavila Makedoniju na cedilu“

U frankfurtskom listu je objavljen i kratak članak o tome „kako Makedonija od EU traži pomoć zbog krize sa izbeglicama. Makedonski ministar unutrašnjih poslova Mitko Čavkov je za ovaj list rekao da je obaveza EU da pomogne njegovoj zemlji, jer je problem uvezen iz jedne zemlje EU. Otkako su makedonske vlasti počele da registruju izbeglice pristigle iz Grčke. Skoplje smatra da ga je EU ostavila na cedilu, a Čavkov je izneo teške optužbe na račun Grčke: odatle se izbeglice autobusima prevoze do granice sa Makedonijom, a grčke vlasti uopšte ne žele da komuniciraju o tome. Jedan visoki saradnik Čavkova je kao apsurdnu označio situaciju u kojoj ljudi iz EU masovno stižu do Makedonije, a s druge strane, EU traži od Srbije da spreči dalje putovanje tih ljudi u zemlje kojih žele da se domognu.“

Hrvatska na jednoj nozi

Švajcarski dnevnik Noje cirher cajtung bavi se – Hrvatskom. U tekstu pod naslovom „Hrvatska – jedna jednonoga privreda“ podseća se da u toj zemlji posle prijema u EU nije zabeležen ekonomski prosperitet i da se tek sada razaznaju prvi znaci poboljšanja. „Tako je ona u prvom kvartalu ove godine našla put iz recesije, a polazi se od toga da će njena privreda prvi put posle 2008. zabeležiti blagi rast. Ali, očekivani plus je na granici stagnacije […] Jedini uspešan izvozni sektor je i dalje turizam u to zahvaljujući adutima koje je Hrvatskoj poklonila priroda […] Ta država je profitirala od političkih i ekonomskih nereda u Grčkoj, Turskoj i Severnoj Africi, privukavši goste koji nisu hteli da posete te regije.“

„No na jednoj nozi se ne može stabilno stajati. To važi za hrvatsku privredu koja je u nezdravo velikoj meri zavisna od turizma. Oko 13 odsto bruto društvenog proizvoda donosi turistička branša – to je mnogo veći udeo nego u Grčkoj (7%), Kipru (7%), Turskoj (5%) ili Italiji (4%) […] Uspeh turizma ne prati tržišna privreda. Nezaposlenost je konstantno visoka – 15,3% u junu – u okviru EU je veća samo u Grčkoj, Španiji i Kipru. Osim toga, mnoga domaćinstva su zadužena – ima oko 80.000 ljudi koji su podigli devizne kredite. Ti krediti su najčešće povezani sa švajcarskim francima ili dolarima, rate za otplatu su se usled korekcije kursa švajcarskog franka povećale, a to je smanjilo potrošnju.“