1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Banja duhova u Kuršumliji

6. jun 2011.

Na teritoriji opštine Kuršumlija postoje tri banje, što je jedinstven slučaj u Srbiji. Međutim, Kuršumlijska banja koja je u vlasništvu države potpuno je ugašena. Sa druge strane, Lukovska banja cveta.

https://p.dw.com/p/11V2G
Kuršumlijska banja potopljena mineralnom vodomFoto: DW

Nekada veoma poznata Kuršumlijska banja, koja je u vlasništvu republičkog fonda penzionog i invalidskog osiguranja, potpuno je ugašena pre deset godina. U ovoj banji je živelo nekoliko hiljada stanovnika, a hotel Žubor, u to vreme jedan od najboljih na Balkanu sa evropskim standardima, ostvarivao je preko 50 hiljada noćenja godišnje.

Kuršumlijska banja danas deluje pusto jer, pored toga što je zatvorena, napustili su je i meštani. Hotel Žubor, privatne vile i kuće mogu da posluže za scenografiju horor filmova. Skoro svi su potopljeni mineralnom vodom koja se izliva iz popucalih cevi. U banji sada rade samo škola sa pet đaka, pošta i mesna kancelarija.

Kuršumlijska banja se nalazi uz samu granicu Srbije i Kosova. Nekoliko planinskih sela u okolini ove banje, u međuvremenu su ostala bez ijednog stanovnika. Šef mesne kancelarije Ljubiša Bradić kaže da je za deset godina u matičnu knjigu rođenih upisano svega dvoje dece, a obavljeno je deset venčanja. „Što se tiče broja stanovnika, posle zatvaranja hotela ‘Žubor’, taj broj je drastično smanjen. Ljudi su otišli da se snađu jer uslovi ne dozvoljavaju da se ostane ovde“, kaže Bradić.

Lukovska banja cveta

Sa druge strane, Lukovska banja koja posluje u sastavu turističkog preduzeća „Planinka“ iz Kuršumlije, do pre dve decenije malo poznata banja, doživela je nagli uspon. Direktor ove banje Radoljub Vidić kaže da je izgradnjom dva hotela zaustavljena migracija stanovništva, a natalitet je u porastu.

Hotel in Lukovska banja Flash-Galerie
Posao cveta u Lukovskoj banjiFoto: DW


„Više je razloga za uspešno poslovanje Lukovske banje. Pre svega je dobra organizacija kao i vlasnička struktura firme ‘Planinka’ kao akcionarskog društva, a vlasnici su takođe i radnici i oni shvataju ovu firmu kao svoju kuću“, kaže Vidić.

Skoro sto odsto zaposlenih u hotelima u Lukovskoj banji su meštani, a stanovnici okolnih sela su povećali poljoprivrednu proizvodnju za potrebe banje. U preduzeću Planinka kažu da će banja i dalje da se razvija tako da će i potomcima sadašnjih radnika biti obezbeđen posao. „Verovatno da će i oni ostati ovde, s obzirom da posao cveta“, kaže nam jedna radnica hotela u Lukovskoj banji. „I ja živim u ovoj banji. I supruga i ja radimo u Planinci, zadovoljan sam poslom i životom“, kaže radnik Planinke iz Lukovske banje.

Šesnaest meštana ostalo u Kuršumlijskoj banji

Dok je Lukovska banja puna turista i u zimskom period, jer ima sve uslove za sport i rekreaciju, u Kuršumlijskoj banji je nemoguće sresti i slučajnog prolaznika. Oni koji su ostali da žive ovde, kažu da žive u veoma teškim uslovima. „Ovde živi smo 16 starijih ljudi, a mladi su otišli odavde da traže posao, da traže hleb da jedu“, kaže stariji meštanin Kuršumlijske banje.

„Otkako se banja zatvorila, nigde nikoga nema. Sve je pusto i opustošeno i avetinjski, šta da vam kažem. Nezgodno je, nemamo s kim da popričamo niti gde da izađemo, ali nekako mora da se živi i da se preživljava. Trenutno u ovoj banji ima nas 16 koji moramo ovde da živimo“, žali se jedna meštanka.

Kursumlijska banja ruiniert Flash-Galerie
u Kuršumlijskoj banji samo još 16 stanovnikaFoto: DW


Na teritoriji kuršumlijske opštine nalaze se tri banje, što je jedinstven slučaj u Srbiji. Prolom i Lukovska banja, zahvaljujući turističkom preduzeću „Planinka“ doživljavaju procvat. Kuršumlijska banja, zbog nebrige države, izbledela je na karti banjskih lečilišta u Srbiji. Inače, u proteklih deset godina u opštini Kuršumlija zabeležen je veliki odliv stanovništva što su stručnjaci ocenili kao zabrinjavajući trend.

Samo pre 50 godina Kuršumlija je imala više od 40.000 stanovnika, dok ih je danas svega 20.000, na teritoriji cele opštine. Lukovska banja se tretira kao jedino mesto na teritoriji ove opštine gde je zaustavljena migracija stanovništva.

Autorka: Ljiljana Danilović, Kuršumlija
Odg. urednik: Nemanja Rujević