1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Beograd: Zločin ili montirani proces?

22. septembar 2010.

Veće za ratne zločine Apelacionog suda u Beogradu započelo je pretres u postupku protiv Ilije Jurišića koji je prvostepeno, zbog zločina nad vojnicima JNA koji su se 1992. povlačili iz Tuzle, osuđen na 12 godina zatvora.

https://p.dw.com/p/PJEu
Ilija Jurišić
Ilija JurišićFoto: FTV BiH

Ilija Jurišić osuđen je 22. septembra 2009. godine pred većem za ratne zločine nekadašnjeg Okružnog suda u Beogradu na 12 godina zatvora jer je, kako je u presudi navedeno, naredio napad na kolonu JNA koja se povlačila iz Tuzle. On je tokom postupka negirao da je izdao naredbu o napadu, već da je preneo naređenje pretpostavljenog Meha Bajrića koja je glasila: „Na vatru odgovori vatrom“.

Iako ovaj pretres, na kome će do petka biti saslušano više svedoka iz BiH putem video linka, može uticati na konačnu pravnu sudbinu slučaja Ilija Jurišić, u srpskom Tužilaštvu za ratne zločine ne očekuju nikakva iznenađenja. „U spisima predmeta koji se vodio u postupku protiv optuženog Ejupa Ganića pred engleskim sudom u Londonu, po stavu Tužilaštva za ratne zločine, nema novih činjenica niti dokaza koji bi mogli da oslobode od odgovornosti osuđenog Iliju Jurišića“, nedavno je izjavio zamenik srpskog tužioca za ratne zločine Milan Petrović. Prema njegovim rečima, Tužilaštvo za ratne zločine će učestvovati u žalbenom postupku u ovom predmetu i nastaviti da zastupa optužbu protiv osuđenog Jurišića.

Nepostojeći sporazum?

Prošlogodišnji protesti u Tuzli
Prošlogodišnji protesti u TuzliFoto: DW

U srpskom Tužilaštvu za ratne zločine tvrde da su sporazum o mirnom povlačenju vojnika JNA iz BiH predstavnici dveju strana postigli na Ohridu aprila 1992, ali da o tome nema pisanih tragova. Na osnovu toga, maja 1992. postignut je konkretan sporazum o povlačenju “tuzlanske kolone” zbog čijeg kršenja i napada na vojnike JNA je Jurišić prvostepeno osuđen. Haris Silajdžić je tim povodom uputio pismo predsedniku Srbije Borisu Tadiću, u kome se navodi da „navodni sporazum između BiH i SRJ o mirnom povlačenju JNA nikada nije postignut“, i da je Jurišić praktično osuđen na osnovu nepostojećeg sporazuma.

Zato Boriša Arnaut, ambasador BiH u Srbiji, očekuje oslobađajuću presudu: „U međuvremenu je utvrđeno da glavni dokaz koji je teretio Jurišića jeste sporazum navodno potpisan između Alije Izetbegovića i Slobodana Miloševića u maju 1992. Taj sporazum nikada nije prezentiran na sudu, nego se pojavio svedok Tužilaštva Srbije koji je tvrdio da je sporazum potpisan i da ga je on video. Dakle, Jurišić je osuđen na osnovu nečega što ne postoji u spisu. Zahvaljujući slučaju Ganić, naknadno je utvrđeno da sporazum nije ni potpisan, jer se Srbija opet pozivala na njega i u ovom procesu. Sastanak je održan ali sporazum nikada nije bio potpisan, i to je priznao zamenik tužioca Srbije, Milan Petrović u Londonu. On je bio tužilac i u Jurišićevom prvostepenom postupku, kada je tvrdio da je sporazum potpisan. Negirao je sam sebe u Londonu, i to je glavni adut odbrane Ilije Jurišića u apelacionom postupku“, pojasnio je Arnaut.

Biserko: Prilika za Beograd

Ejup Ganić
Ejup GanićFoto: AP

Upravo zbog navedenih novina u dokazima Helsinški odbor za ljudska prava iz Srbije i Fondacija „Istina pravda pomirenje“ iz Tuzle, zatražili su prošle nedelje monitoring suđenja. Predsednica Helsinškog odbora Sonja Biserko za Dojče vele kaže da je veoma važno da ovo suđenje bude urađeno profesionalno. Ona kaže da su Ganić i Jurišić dva slučaja koja su otkrila notorne laži srpske vrhuške.

„Beograd mora da pokaže da je spreman i voljan da nekim stvarima pristupi iz sasvim drugog ugla i nekako popravi tu sliku o sebi koju je ovog leta na vrlo dramatičan način pokazao u najnegativnijem svetlu u Srbiji, Londonu i pred Međunarodnim sudom pravde. Ti događaji su zapravo ogolili tu laž koja je korišćena svih ovih godina i koja je postala na neki način notorna ali se u našoj javnosti tretira kao istina. Deo međunarodne zajednice vrlo je ozlojeđen ovim ponašanjem u vezi sa rezolucijom s obzirom na sve ponude koje su bile na stolu odmah nakon mišljenja Međunarodnog suda pravde. Srbija nije pokazala dobru volju da neke stvari anticipira i izbegne. Ovo je sudaranje sa svetom na način koji nije bio potreban“, rekla je Biserko.

Autori: Žarka Radoja / Ivica Petrović, Beograd

Odg. urednik: Nemanja Rujević