1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Religija

Berlin: jedna kuća za tri religije

6. novembar 2020.

Jedna kuća, a tri relgije – hrišćani, Jevreji i muslimani. Nakon više godina pregovaranja, konačno bi trebalo da počnu građevinski radovi u samom centru Berlina. U januaru počinje implementacija projekta „House of One“.

https://p.dw.com/p/3kvjJ
Predsedništvo Fondacije „House of One“ (sleva na desno) : sveštenik Gregor Hohberg, rabin Andreas Nahama i imam Kadir Sanči
Predsedništvo Fondacije „House of One“ (sleva na desno) : sveštenik Gregor Hohberg, rabin Andreas Nahama i imam Kadir SančiFoto: Klemens Renner

Više od deset godina u Berlinu se planira i raspravlja o ideji o zajedničkoj zgradi tri monoteističke religije: judaizma, hrišćanstva i islama. Nakon što su radovi nekoliko puta odlagani, poslednji put zbog pandemije korone, projekat bi uskoro zvanično trebalo da počne. I to u srcu starog Berlina. Za nešto više od dva mjeseca, u januaru 2021. godine, bageri će početi da kopaju temelje za taj vrlo poseban projekat.

To je najavio je administrativni direktor Fondacije „House of One“ Roland Štolte na prvom zvaničnom sastanku Upravnog odbora Fondacije koji se sastoji od 20 članova, a na čijem je čelu berlinski gradonačelnik Mihael Miler (SPD). U upravnom odboru se, pored istaknutih predstavnika triju religija, nalaze i poznati predstavnici berlinske kulturne scene: generalni direktor Humboldtovog foruma, direktor Jevrejskog muzeja, direktor Nemačkog pozorišta, predsednik Fondacije pruske kulturne baštine, kao i direktor organizacije „Kuća kultura sveta“.

Za glavni grad Nemačke, u kojem nema baš često saradnje između religije i kulture, to je nešto zaista posebno.

Tri ruke simbolično su pritisnule crveno dugme, znak za početak radova
Tri ruke simbolično su pritisnule crveno dugme, znak za početak radovaFoto: picture-alliance/dpa/J. Carstensen

„Gde, ako ne ovde?“

Gradonačelnik Miler bio je „veoma oduševljen idejom“ o tom međureligijskom projektu. „Gde, ako ne ovde”, izjavio je. „House of One“ će biti simbol susreta i „velika dobit“ za čitav grad.

Projekat, koji je u ovom obliku jedinstven u svetu, biće smešten u zgradi u centru grada, tačno tamo gde je široka ulica Lajpciger štrase između trgova Aleksanderplac i Potsdamer plac godinama prolazi pored ograda od gradilišta i napuštenih ruševina. Upravo na tom mestu je nekada bio centar starog Berlina. Tuje više od 700 godina stajala jedna veoma važna crkva za istoriju Berlina – Petrikirhe.

Za pet godina, iznad arheoloških ostataka te crkve uzdići će se zajednički dom za hrišćane, Jevreje i muslimane, s crkvom, sinagogom i džamijom. Sastojaće se od tri prostora i centralne sobe za sastanke u sredini. Zgrada bi trebalo da bude visoka 40 metara i predstavljaće simbol zajedništva. Planirani troškovi izgradnje iznose 43,5 miliona evra i većim delom već su obezbeđeni.

Godinama nisu počinjali radovi na ovoj parceli
Godinama nisu počinjali radovi na ovoj parceliFoto: DW/C. Strack

Nakon krvavih napada

Sednica Upravnog odbora održala se onlajn, „bez lepog okruženja, bez prema“, rekao je gradonačelnik Miler. „Ali nismo želeli da je odlažemo“, dodao je.

Brojni kratki govori članova Upravnog odbora pokazali su da postoji hitna potreba za ovakvim projektom. Spominjani su i napadi u Drezdenu, Parizu, Nici, Beču, u kojima su ubijali mladi islamisti. Direktor Katoličke akademije u Berlinu Joahim Hake založio se za ozbiljan i otvoren dijalog između religija – u prijateljstvu. „Ova vrsta kulture razgovora očajnički nam je potrebna, s obzirom na pooštravanje politike identiteta“, izjavio je Hake.

Imam Kadir Sanči rekao je da muslimani snose posebnu odgovornost. Ta religija se „instrumentalizuje“, rekao je. „House of One“ ima za cilj da zaštiti mlade ljude od ekstremizma i da unapredi prevenciju. „Borićemo se uzajamnim poštovanjem i dobročinstvom protiv terorizma i nasilja“, rekao je berlinski rabin Andreas Nahama, najvažniji jevrejski sveštenik u projektu.

Kuća bi trebalo da bude visoka 40 metara
Kuća bi trebalo da bude visoka 40 metaraFoto: House-of-one.org/KuehnMalvezzi

Projekat važan za čitav svet

Budući građevinski projekat i dalje postoji samo kao maketa, ali međunarodna saradnja traje već dugo. Redovno se odvija razmena s Bangijem, glavnim gradom Centralnoafričke Republike, gde hrišćani i muslimani planiraju sličnu versku kuću. Razgovara se i sa akademijom u Tbilisiju u Gruziji, kao i sa Tehničkim univerzitetom u Haifi o projektu „Garden of One“ u tom izraelskom lučkom gradu.

Muhanad Koršide, islamski teolog iz Minstera, na sednici je izjavio da je uveren da bi koegzistencija religija u Berlinu mogla da ojača i one snage koje su za dijalog na Arapskom poluostrvu, dok za Hamideha Mohagegija, veroučitelja iz Paderborna, rođenom u Teheranu, projekti poput „House of One“ nude „neophodne prostore i ideje za saradnju različitih religija i svetonazora“.

Najistaknutiji politički predstavnik u odboru je bivši predsednik Savezne Repulike Nemačke Kristijan Vulf. Pre deset godina on je bio taj koji je prvi put izjavio da islam pripada Nemačkoj. Sada je naglasio da je ono što je važno za berlinski projekat jeste to da „nijedna religija ne gubi na vredosti“ i da se ipak radi o sličnostima, a ne o onome što te religije deli.

Bivši predsednik Nemačke Kristijan Vulf
Bivši predsednik Nemačke Kristijan VulfFoto: picture-alliance/dpa/J. Stratenschulte

Bivši predsednik i papa

Vulf, koji je pre dve nedelje bio gost kod pape Franje u Vatikanu, promovisao je i papinu encikliku „Fratelli Tutti“, koja se u osnovi bavi odnosom svetskih religija. Pismo je bila prva enciklika na koju poglavara Rimokatoličke crkve inspirisao jedan musliman, Ahmed al Tajeb, veliki imam Univerziteta Al Azhar.

Katolik Vulf osvrnuo se i na sopstveno detinjstvo: „Kao dečak imao sam osećaj da Bog malo više voli katolike.“ Sada papa kaže nešto što je iznenađujuće za mnoge katolike: „Bog oseća jednaku ljubav prema svima“, bez obzira na njihovu religiju.

Jednom kada građevinski radovi budu počeli, inicijatori se nadaju da će rasti i interes za grad i međunarodne odnose. Kamen-temeljac za novu zgradu trebalo bi da bude položen na ruševine crkve Petrikirhe krajem maja iduće godine.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android