1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Bes koji ruši sve pred sobom

10. avgust 2011.

Zapaljene kuće, staklo na sve strane, opljačkane radnje: stotine mladih divljale su protekle noći centrom Mančestera. Nereda je bilo i u drugim britanskim gradovima – u Notingemu i Birmingemu.

https://p.dw.com/p/12Dof
MančesterFoto: dapd

Nemiri, pljačke i paljevine u Londonu i drugim gradovima Velike Britanije ne mogu se uporediti sa protestima u Madridu, Lisabonu, Parizu.

Međutim, svi ovi vidovi protesta predmet su interesovanja Simona Tojne, sociologa iz Naučnog centra za socijalna istraživanja u Berlinu, koji tvrdi da svi ovi protesti, bez obzira na različite razmere imaju i sličnosti.

„Sličnost protesta u Londonu i uličnih nemira u južnoj Evropi očitava se u zajedničkoj emociji koja vodi ljude. Oni smatraju da su prevareni kada se o njihovoj budućnosti radi. Osim toga oni smatraju da nisu predstavljeni u reprezentativnoj demokratiji“.

Ljudi imaju osećaj da im sistem nije naklonjen?

Tojne ovu tvrdnju potkrepljuje sledećim rečima: "Problem je, prvenstveno u Grčkoj i Španiji, izazvan objektivnim problemima. Nezaposlenost mladih u Španiji iznosi 40 odsto, Oni koji imaju posao su loše plaćeni. Ljudi imaju osećaj da im sistem nije naklonjen te da ih politika ne podržava i ne nudi im perspektivu. Finansijska kriza je ekstremno zaoštrila postojeće probleme. Nezaposlenost je postojala i ranije ali činjenica da je u trenutku dok mladi imaju velike probleme, stabilnost banaka postala najveći prioritet dovodi do masovnih protesta. Ljudi smatraju da nešto nije u redu u osnovi rešavanja problema, da demokratija ne funkcioniše.“

Na pitanje da li su protesti programirani, profesor Tojne kaže: „Postoje različite forme izražavanja protesta. U Nemačkoj na primer nema protesta zbog socijalnih pitanja. Građani zbog potpuno drugih problema dovode u pitanje funkcionisanje demokratije. Zbog izgradnje nove železničke stanice Štutgart 21 ili nuklearne energije. U Nemačkoj je veoma jaka percepcija da su ljudi sami odgovorni za ono što im se događa u životu, te da nije samo država zadužena za to.“

Ljudi (ne)znaju da organizuju demonstracije

Profesor Tojne o učestalosti nasilnih protesta u Londonu kaže: „Ono što se tamo događa može se nazvati protestima, ali ljudi koji izlaze na ulice nemaju ideju da mogu da organizuje demonstracije, jer to jednostavno ne pripada njihovom naučenom repertoaru. Takođe, oni ne vide smisao u tome da političarima postavljaju zahteve, zato što nemaju osećaj da će ih oni čuti. Radi se o osnovnim poremećajima, svakodnevnom rasizmu i neimanju životnih šansi. Ljudi koji tamo žive nemaju osećaj da svoje proteste mogu da izraze u formi koju bi političari prihvatili, reč je o čistom besu koji ruši sve pred sobom.“

U nastavku: Neredi u Mančesteru, u Londonu mirno

Krawalle in Tottenham London
LondonFoto: dapd


U Londonu je noćas bilo mirno. Tamo je, inače, bilo raspoređeno 16.000 policajaca. Od početka nereda u Velikoj Britaniji proteklog vikenda uhapšeno je oko hiljadu ljudi, više od 700 samo u Londonu. Nakon pljački, uličnih sukoba i paljevina proteklih dana u Londonu je protekla noć bila relativno mirna. Grad je obezbeđivalo šesnaest hiljada policajaca, a u nekim četvrtima građani su se samoorganizovali kako bi se suprotstavili nasilnicima.

Međutim, do nereda je sada došlo u drugim gradovima. Sukobi su bili naročito žestoki u Mančesteru, trećem gradu po veličini u Velikoj Britaniji. Stotine mladića, mnogi su imali maske na licima, divljali su centrom grada, razbijali izloge i pljačkali radnje. Zapalili su više zgrada i gađali policajce raznim predmetima posle čega su usledile ulične bitke sa snagama bezbednosti.

Predstavnik policije je izjavio da su to bili najveći neredi u Mančesteru u poslednjih trideset godina. „To su kriminalci koji su izgubili svaku meru. To je besmisleno nasilje i besmislen kriminal u razmerama koje do sada nisam video“, rekao je taj predstavnik. Prema policijskim izvorima noćas je u Mančesteru uhapšeno pedesetak osoba.

Zapaljena i jedna škola

U Notingemu, u središnjem delu Engleske, grupa od 30 do 40 nasilnika napala je policijsku stanicu i zapalila je molotovljevim koktelima. Osim toga, zapaljen je automobil koji je bio parkiran ispred stanice. Nije bilo povređenih. Zapaljena je i jedna škola i uhapšeno oko 90 osoba.

London Proteste und Ausschreitungen August 2011 FLASH-GALERIE
LondonFoto: dapd

Sukoba je bilo i u Vest Bromviču, u blizini Bermingema, takođe u centralnoj Engleskoj. Tamo je grupa od oko 200 ljudi podigla barikade, palila automobile i gađala policajce. Nereda je bilo i u Bermingemu, a u regionu je uhapšeno stotinak nasilnika.

Incidenata je bilo i u Vulverhemptonu i Leičesteru, u Liverpulu je napadnuto više vatrogasnih vozila.

Zatvorene mnoge radnje

Juče rano posle podne u Londonu zatvorene su mnoge radnje i kancelarije zbog straha od novih nemira tokom noći. Noćas nisu bili otvoreni ni pabovi, kafei i restorani, ulice obično pune ljudi bile su prazne i tihe. Pojedini građani Londona bili su spremni sami da brane svoje kuće i radnje. U Sautholu, na zapadu grada, okupile su se stotine članova verske zajednice Sika ispred svog hrama nakon glasina da bi hram mogao biti opljačkan.

London Proteste und Ausschreitungen August 2011
Foto: dapd

Neredi su počeli za vikend kada je došlo do nasilja tokom mirnog protesta zbog smrti Marka Dagana koji je ubijen u policijskoj raciji. Prema saznanjima nezavisnih vlasti za kontrolu policije IPCC nema dokaza da je Dagan prvi pucao na policajce. Pištolj, nađen u taksiju u kome je ubijen, nije bio korišćen. Njegova porodica je saopštila da je „gorko razočarana“ dosadašnjim rezultatima istrage i zatražila je „odgovore“ od vlasti.

Premijer Dejvid Kameron prekinuo je odmor u Italiji i predsedavao je juče vanrednom sednicom vlade. Zapretio je nasilnicima preduzimanjem oštrih mera. Vanredna sednica vlade najavljena je i za danas, sutra će zasedati parlament. Više evropskih zemalja, među njima i Nemačka, upozorilo je svoje građane na „krajnji oprez“ prilikom putovanja u Veliku Britaniju.

Nasilje proteklih dana Skotland jard ocenio je kao „najveće u nedavnoj prošlosti“.

Autori: Petra Enzminger, Željka Bašić, Nenad Briski (špigel, dpa)
Odg. urednik: Jakov Leon