1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

BiH između dve realnosti

20. novembar 2018.

Na inicijativu Hrvatske, ministri spoljnih poslova Evropske unije raspravljali su o situaciji u Bosni i Hercegovini nakon izbora. Iz Brisela su u Sarajevo poslate najmanje tri poruke.

https://p.dw.com/p/38Yac
Foto: Imago

Ministri spoljnih poslova Evropske unije poslali su sa sastanka u Briselu tri jasne poruke Bosni i Hercegovini. Prva je jasan poziv da se formira vlast u zemlji i to što je što je pre moguće, pošto su izvorni rezultati ozvaničeni.

„Drugo, da se 100 procentno fokusira na reformsku agendu koji građani BiH, pogotovo mladi, očekuju, a što je povezano i sa EU-perspektivom zemlje. Sledeći meseci biće krucijalni u tom pogledu“, poručila je šefica EU diplomatije Federika Mogerini.

Belgien EU Gipfel in Brüssel Federica Mogherini
Federika Mogerini: Sledeći meseci biće krucijalniFoto: picture-alliance/dpa/T. Roge

Na kraju, ona je pozvala BiH da prioritetno radi i na reformi izbornog zakona i rešavanju zabrinutost koje iz toga proizilaze. „Postoji dogovor među svim ministrima da moramo održati veoma intenzivan rad sa svim političkim lidrerima u BiH. Na na pitanje BiH i Zapadnog Balkana vratićemo se na sastanku Saveta ministra u decembru“, zaključila je Mogerini.

Hrvatska za pristup po fazama

Iako nije bilo zvaničnih zaključaka o debati o postizbornoj situaciji u BiH, opšti zaključak jeste da su se ministri spoljnih poslova EU jasno založili za nastavak reformskh procesa i evropskog puta BiH. Sa sastanka Saveta EU u Briselu jednoglasno je poručeno i da BiH mora sama da radi na svojim reformama i svom uređenju, a da je EU tu da joj, kao potencijalnom kandidatu za članstvo, pomogne na tom putu. Ono oko čega se države-članice nisu složile, jesu prioriteti, onosno sled koraka koji BiH mora preduzeti na svom putu ispunjavanja evropskih standarda.

Iako EU traži da prvenstveno dođe do što skorijeg formiranja vlasti u BiH, jasno je da to neće ići tako lako. Hrvatska, na čiju je inicijativu i održana rasprava o BiH u Savetu EU, založila se da se reformskom procesu u BiH, nakon sprovedenih izbora, pristupi fazno, a da se pitanje ustavne primene rezultata izbora i reforma Izbornog zakona stavi na prvo mesto.

„Situacija jeste kompleksna i mi smo se založili za to da se ide fazno, odnosno da se prvo pristupi tome kako će se primeniti izbori obzirom na probleme oko nepromenjenog Ustavnog zakona“, izjavila je šefica diplomatije Hrvatske Marija Pejčinović Burić. „U drugom koraku, važno je da se izmeni sam Ustavni zakon u duhu ’presude Ljubić’ Ustavnog suda, a onda, kada se stabilizuje politička situacija i formiraju paralmenti i vlade na različitim nivoima, onda se može raditi na najvažnijem pitanju, a to su reforme i refomski put prema EU.“

Marija Buric Pejcinovic Außenministerin Kroatien
Pejčinović Burić: Reforma Izbornog zakona na prvom mestuFoto: MVP RH

Pejčinović Burić kaže da zato što presuda Ljubić nije primenjena u izbornom zakonu postoji zabrinutost od strane Hrvata kako će se legitimno primeniti izbori rezultati za Dom naroda, ali i druge institucije u BiH  odnosno kako će se ”duh samog Ustava i presude Ustavnog suda pretoči u rezulate izbora”.

Dejtonska i evropska realnost

Da među članicama EU postoji vidna razlika između dva pogleda uređenja u BiH, potvrdio je i šef diplomatije Slovačke Miroslav Lajčak. Pored konstatacije da je jasno da proces formiranja vlasti u BiH neće biti jednostavan, Lajčak je podsetio i da je Hrvatska izrazila zabrinutost zbog toga što se „hrvatski narod oseća kao da nema svoje predstavnike u Predsedništvu“.

„Jasno je da imamo dve realnosti u BiH. Imamo dejtonsku relanost, koja je izgrađena na etničkom principu i imamo evropsku relanost, koja je izgrađena na građanskom principu. I mi bi trebalo da idemo nekako od jedne prema toj drugoj evropskoj realnosti. Ali trenutno imamo obe ove realnosti jednu pored druge i to nam stvara niz probelma“, rekao je Lajčak.

„Etnički princip“ u BiH, je prema stavu Hrvatske, ono što prositiče iz važećeg Ustava i Dejtoskog sporazuma, a što podrazumeva konstitutivnost naroda i zastupljenost svih ostalih na način na koji je to propisano. „Građanski“ ili „evropski“ princip smatra da bi trebalo ići ka „modernom načinu“ gde se pre svega misli na model „jedan čovek jedna glas“.

Slovakei Außenminister Miroslav Lajcak
Lajčak: Trenutno imamo dve realnosti u BiH i to nam stvara niz probelmaFoto: DW

„Postoji Ustav koji to definiše u BiH i Dejtonski mirovni sporazum, i to bi trebalo poštovati“, kaže hrvatska ministarka Pejčinović Burić. „Onda bi, kroz evropski proces, odnosno pristupanje BiH, trebalo videti kako tražiti rešenja koja će biti u skladu s onim što članstvo u EU traži. U ovom trenutku veći je broj članica koje razumeju da konstitutivnost jeste činjenica koja postoji u BiH i da je nepoštovanje toga pitanje vladavine prava.“

Hteli bi da pomognu

U hrvatskim diplomatskim krigovima u Briselu kažu da su zadovolji što su pokrenuli pitanje važnosti poštovanja konstitutivnosti naroda u BiH i smatraju da će se o toj temi tek razgovarati i doći do zaključaka unutar EU. Zvanični Zagreb napominje da je cilj rasprave bio da se pomogne BiH da što pre krene napred svojim evropskim putem, a kao preduslov za takav napredak u BiH, u Hrvatskoj vide, kako kažu, prvo političku stablizaciju prilika u zemlji.

Iako se svi ministri EU ne slažu s hrvatskim pristupom već se zalažu za kompletan i što brži reformski proces u BiH, svi se slažu oko jednog, a to je da se u Briselu o BiH govori pozitivno, s nepodeljenim simpatijama, i sa jednim ciljem – kako pomoći, a ne kazniti zemlju zbog duge i česte blokade EU-procesa.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android