1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Bolji dani za izbeglice u Crnoj Gori

30. septembar 2009.

Nakon pritiska Brisela crnogorska vlast je pristala da izbeglicama dozvoli uživanje niza prava. Većina izbeglica žele da ostanu u Crnoj Gori gde u proseku borave već 12 godina.

https://p.dw.com/p/JuA4
Izbeglice teško dolaze do zaposlenja i normalnih uslova za život.Foto: AP

Crnogorski ministar unutrašnjih poslova i javne uprave Ivan Brajović siguran je da će najnovijim odlukama vlade u Podgorici izbeglice i raseljena lica poboljšati svoj status u Crnoj Gori. Oni će, kako je rekao, ubuduće imati „pravo na rad, zapošljavanje, obrazovanje, stručno usavršavanje, priznavanje diploma i sertifikata, zdravstveno i penziono osiguranje, poreske olakšice, pristup tržištu roba i usluga, ali neće imati pravo na crnogorski pasoš i crnogorsko državljanstvo”.

Razočarane izbeglice

Ove odredbe koje je crnogorska Vlada usvojila tek na zahtev Evropske unije, a u susret liberalizaciji viznog režima, ipak su razočarale izbeglice. Naime, oni su očekivali da će im nakon više od decenije boravka u Crnoj Gori biti omogućeno da dobiju i crnogorsko državljanstvo i pasoš.

Meto Ajeti iz Prištine, koji već 11 godina živi u izbegličkom kampu na Velikoj plaži u Ulcinju kaže da ne misli da se vraća na Kosovo. „Voleo bih da sa svojom tročlanom porodicom odem u neku treću zemlju ili da ostanem u Crnoj Gori“, rekao je on za Dojče vele i dodao: „Ja bih najviše voleo da odem u treću zemlju zbog dece. Dok je bilo humanitarne pomoći, dobro je bilo, a sada, nikoga ništa više ne interesuje. Kada bi mi dali neki posao, da se zaposlim i da moja deca imaju uslove, ja bih tu i ostao. Bio bih državljanin Crne Gore. Ne bih uopšte išao na Kosovo. Tamo više nema hleba, nema posla, nema ništa. Ja tamo ne bih išao: nemam kuću, nemam zemlju, nemam ništa”, kaže Ajeti.

Narušavanje demografske slike

U crnogorskoj Vladi napominju da u toj državi boravi oko 24 hiljade izbeglica i raseljenih osoba, što znači da oni čine gotovo četiri odsto crnogorske populacije. Ako bi svi oni dobili državljanstvo to bi, kako se nezvanično ističe, moglo da naruši demografsku sliku Crne Gore.

Ministar Suad Numanović se nada da će se, nakon što se potpiše protokol sa vlastima u Prištini, većina raseljenih ipak vratiti na Kosovo. „U ovom trenutku nismo zadovoljni brzinom povratka tih lica, ali siguran sam da će njihova i naša spremnost, uz pomoć međunarodnog faktora, dati rezultate da se ta lica na bazi dobrovoljnosti vrate odakle i vode poreklo.“

Inače, u Crnoj Gori je u toku proces preregistracije izbeglica i raseljenih lica koji će trajati još dve sedmice.

Autor: M.Canka

Odg. urednica: Ž.Bašić-Savić