1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Borba Iraka protiv terorizma

8. septembar 2012.

Gotovo devet meseci je prošlo od povlačenja američkih snaga iz Iraka, a stanje u toj zemlji još uvek nije stabilno. Najveći problem je terorizam.

https://p.dw.com/p/165MG
GettyImages 104265591 Metal pipes are seen as the land is cleared from ordnance and mines laid down during the Iraq-Iran war 1980-1988, in the massive Majnoon oil field, some 40 kms from the eastern border with Iran, on February 7, 2012, in southeastern Iraq. Iraq's Southern Oil Co, which is partnered with Shell and Petronas inaugurated the first commercial jetty in the Shatt al-Arab since the start of the war with Iran. The port's main function is to facilitate the transportation of equipment to the massive Majnoon oil field. AFP PHOTO/ALI AL SAADI (Photo credit should read ALI AL-SAADI/AFP/Getty Images)
Foto: Getty Images

Irak je u avgustu izvozio više od 2,5 miliona barela nafte dnevno - to je najveći izvoz nafte u proteklih 30 godina. Pozitivne vesti, poput ove, su međutim veoma retke u toj zemlji. Iako 90 odsto od ukupnih prihoda države dolazi iz naftnog sektora, građani to ne osete. Jer, tek jedan odsto Iračana je zaposleno u naftnoj industriji. Petina građana se bavi poljoprivredom. Ni privatni sektor se, uprkos nadama, nije naročito razvio. Zvanično je 18 odsto nezaposlenih. Uz to su pristutni rastuća stopa nepismenosti, očigledno siromaštvo, korupcija i nestabilne državne institucije.

Policija je još uvek daleko od toga da građanima garantuje bezbednost. Napadi, koji su se događali u celoj zemlji za vreme muslimanskog meseca posta, Ramazana, i koji su bili usmereni protiv svih religijskih skupina, pokazuju koliko su još uvek jake razne terorističke grupacije.

Zastrašivanje stanovništva

Terorizam svoju snagu upravo crpi iz prošlosti zemlje, koja je obeležena nasiljem, pojašnjava za Dojče vele Usama Hasan iz "Fondacije Kilijam" u Londonu, koja za sebe kaže da je anti-islamistički usmerena. "Irakom je više od 30 godina gvozdenom rukom vladao Sadam Husein. Red u državi se, kao i umnogim arapskim zemljama, temeljio na upotrebi sile, na represivnom sistemu. Bila je to policijska država, koja se oslanjala na hapšenja, ubistva i mučenja. Sve je to bilo u službi zastrašivanja stanovništva", kaže Usama Hasan.

Iraqi President Saddam Hussein honours several Armed Forces officers with medals of bravery at a ceremony in Baghdad 04 January 2000. dpa pixel
Sadam HuseinFoto: picture-alliance/dpa

Hasan dodaje da je taj sistem doduše demontiran američkom invazijom, ali da i danas ipak ima uticaja. Za razvoj demokratije potrebno je mnogo godina, dodaje Usama Hasan. Međutim teško je reći kako će se razvijati terorizam u Iraku. Upravo bi katastrofalan razvoj situacije u Siriji donekle mogao da ublaži nasilje u Iraku. Jer, Iran je morao da uvidi da su bojkotovani svi njegovi pokušaji da pomogne održavanju sirijskog vlastodršca na vlasti. To bi za Iran mogao da bude povod da se manje upliće u prilike u Iraku. Istovremeno su Teheranu u interesu stabilne prilike u Iraku, pojašnjava Usama Hasan.

Al Kaida oslabila u Iraku

I veliki sunitski protivnik Irana - Saudijska Arabija - već se određeno vreme drži na distanci prema terorizmu, navodi islamolog Tomas Pjere u razgovoru za Dojče vele: "Saudijsku državu ne podržavaju islamistički teroristi. Tu se radi o privatnim sponzorima iz Persijskog zaliva - iz Saudijske Arabije i drugih zemalja." Tim sponzorima je stalo da finansiraju grupacije, koje se sastoje od "dobrih muslimana" i po mogućnosti selefija (islamskih tradicionalista), dodaje ovaj islamolog.

Međutim, i novac ima svoje granice. Mnogim Iračanima je strano selefijsko shvatanje islama. Otuda je Al Kaida proteklih godina zabeležila negativni bilans u Iraku. Mnogi su čak promenili strane i priključili se Amerikancima, jer im je bila previše stroga interpretacija islamskih zakona u redovima Al Kaide, navodi Tomas Pjere. On dodaje da je ta teroristička organizacija tako oslabila u Iraku te da je to proces koji može da se primeti i na globalnom nivou, pogotovo nakon ubistva važnih vođa Al Kaide, pre svih Osame bin Ladena.

Autorke: Kersten Knip / Marina Martinović

Odg. urednica: Ivana Ivanović