1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Društvo

Borba je neprestana

Anja Brokman
19. januar 2019.

U Nemačkoj je pre tačno sto godina uvedeno pravo glasa za žene. Kako stojimo čitav vek kasnije? Ne baš sjajno, piše u svom komentaru novinarka DW Anja Brokman. I to iako zemljom već 13 poslednjih godina rukovodi žena.

https://p.dw.com/p/3Bozv
Deutschland Geschichte Frauenwahlrecht Frauen vor Wahllokal in Berlin
Prvi izbori u Vajmarskoj Republici na kojima su glasale žene 1919.Foto: ullstein bild

Nikada žene nisu bile tako dobro obrazovane u Nemačkoj kao danas. U pojedinim školskim predmetima odavno su pretekle dečake. No, uprkos tome muškarci često dobijaju bolje poslove: u privredi i politici na primer.

U Bundestagu u poslednjih 20 godina nije bilo toliko malo žena kao u ovom sazivu. Ravnopravnost „ostaje dugoročni zadatak“, kazala je i nemačka kancelarka Angela Merkel koja time nevoljko daje osrednju ocenu svojoj 13-godišnjoj vladavini.

Da, izbor Angele Merkel za kancelarku je svakako bio epohalni zaokret. Da, ona je u svom okruženju protežirala žene, jednu je čak postavila za prvu ministarku odbrane savezne republike. I ne, nije dozvolila nijednom muškarcu da joj to poremeti, bilo da se radi o Gerhardu Šrederu, Redžepu Erdoganu, Vladimiru Putinu ili Donaldu Trampu.

Ali, najmoćnija žena na svetu nikada nije lupila šakom o sto u ime ženskih prava i dugo, predugo se držala principa dobrovoljnosti umesto obaveznih kvota za učešće žena u upravnim ili nadzornim odborima firmi ili čak u sopstvenoj partiji. Politika za prava žena – to nikada nije bila oblast kojom se Merkel strastveno bavila. Doduše, u decembru je nju na čelu Demohrišćana nasledila još jedna žena, Anegret Kramp-Karenbauer, a odlučujući tas na vagi u njenoj trci sa Fridrihom Mercom bio je taj što on ima premalo simpatija među biračicama.

Ima još mnogo posla u Nemačkoj. Zemlji je potreban novi poreski sistem koji neće finansijski nagrađivati porodice kada supruge zarađuju malo ili uopšte ne idu na posao. Konačno mora da se otkloni nejednakost u platama žena i muškaraca koja je u Nemačkoj velika kao malo gde u Evropi. Hitno treba uvesti takozvani džob-šering model za vodeće pozicije, celodnevne škole za decu… lista je poduža.

Kako bi stvar krenula napred, potrebne su žene koje se uključuju u politiku i postaju uzor. To je naporno i u postojećem sistemu ne ide bez saveznika – muškaraca, kakav je recimo muž Anegret Kramp-Karenbauer. On je prestao da radi kako bi njegova žena mogla da započne političku karijeru. Širom otvorite oči kada birate partnera – to je savet koji žene retko slušaju.

Na saveznim izborima 2017. je mnogo više žena nego muškaraca ostalo kod kuće. Ali, ne izaći na glasanje nije alternativa. Biračice moraju da budu svesne svoje moći i da je koriste. Moraju da pokažu crveni karton bratstvima u politici. Moraju da svojim glasovima nagrade muškarce i žene koji ne vode politiku šakom o sto već koji ozbiljno shvataju i rešavaju njihove probleme.

Muškarvi bi konačno morali da shvate da je ženska politika takođe i njihova stvar! Da se i njima isplati da se za to bore. Na primer tržište rada: od početka godine u velikim kompanijama u Nemačkoj postoji zakonski propisana mogućnost da se nakon što se jedno vreme radilo samo pola radnog vremena, zaposleni ponovo može uposliti na puno radno vreme. To takođe omogućava muškarcima fleksibilno radno vreme – to je mala revolucija za sve porodice.

Ova revolucija je za politiku počela pre 100 godina, sa aktivnim i pasivnim pravom glasa za žene. Ondašnja poruka je i danas aktuelna. Parlament u kojem žene nisu dovoljno zastupljene ne odražava sliku društva, a na duže staze time gubi legitimitet. To šteti demokratiji. Posebno u doba kada je mnogi napadaju.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android