1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ukida se novčanica od 500 evra

Boris Rabrenović5. maj 2016.

Evropska centralna banka ukida novčanicu od 500 evra. Da li je to napredak u borbi protiv organizovanog kriminala ili početak kraja gotovine, pitanja su kojima se bave brojni nemački listovi.

https://p.dw.com/p/1Iiej
Symbolbild Geldwäsche
Foto: Gina Sanders/Fotolia

Mali je broj ljudi koji su do sada u rukama imali veliku evro-novčanicu, lila boje, piše Štutgarter nahrihten: „Bankomati retko kada izbaciju tu novčanicu, iako ih je oko 600 miliona komada u opticaju. U tom smislu malo kom potrošaču će novčanica od 500 evra da nedostaje“. List piše i da bi nestanak 500 evra moglo da bude i mnogo više od ukidanja jedne novčanice: “Novčanice od 500 evra čine oko trećinu ukupne vrednosti evro-gotovine koja je u opticaju. Dakle biće potrebno doštampati velike količine novčanica od 200 i 100 evra. Procenjuje se da će povlačenje stare novčanice, štampanje i širenje novih koštati najmanje pola milijarde evra. Da li se zaista radi o oduzimanju terena onima koji se bave kriminalom, pranjem novca i krijumčarenjem droge? Malo je verovatno. Oni će odluku vrha Evropske centralne banke primiti sa osmehom i brzo pronaći nove puteve za obavljanje i finasiranje svojih mračnih poslova. Moguće je da je ukidanje najvrednije evro-novčanice početak ukidanja gotovine. Time će se potrošačima ograničiti putevi plaćanja i trgovine, na šta opravdano ukazuje predsednik Nemačke nacionalne banke Jens Vajdman. I poverenje u evro bi moglo da bude narušeno, koje ovde nije preterano veliko. Uz to, gotovina nudi zaštitu od niskih ili negativnih kamata. Umesto da se novac ostavlja na računu, novčanice su – pa i one od 500 evra – mogle da se podignu i stave u fioku. Da li je to povoljnije nego da novac bude na računu sa nula ili minus kamatama je jedno drugo pitanje. Ali potrošači imaju izbor. Bez gotovine tu mogućnost ne bi imali. Dotle još nije došlo, ali ukidanje novčanica od 500 evra je povod da se razmotre i ti aspekti", piše list iz Štutgarta.

Špigel: “Bez obzira da li je reč o finansiranju terorizma, mafiji ili krijumčarenju droge: u carstvu organizovanog kriminala prednost se daje gotovinskom plaćanju. Keš je anoniman, brzinom munje menja vlasnika i teško mu se ulazi u trag. Jedina mana gotovine je fizičke prirode: potreban mu je prostor. Sve veći, što su veće sume. Za isplatu sume od deset miliona evra potrebno je 200.000 novčanica od pedeset evra, koje su, kada se skupe, teške 184 kila. Ukoliko bi se novčanice naslagale jedna na drugu, nastala bi kula visoka dvadeset metara. Drugim rečima, diskretna predaja novca u malom koferu ne bi išla. Ukoliko bi se za isplatu koristile novčanice od 500 evra, dovoljno bi ih bilo 20.000. One teže 22 kila i po volumenu su mnogo zgodnije za rukovanje”.

Da li će ukidanje novčanice od 500 evra doprineti suzbijanju pranja novca i kriminala, ostaje otvoreno, piše magazin Špigel: “Ta veza do sada nije dokazana, priznaju čak i stručnjaci iz Evropske centralne banke. Ali šta se uopšte može dokazati u carstvu sive ekonomije? Onaj ko veruje da će ukidanje novčanice od 500 evra suzbiti kriminal, može da ide i dalje u razmišljanju. Pojedini stručnjaci tako zahtevaju ukidanje i novčanica od 200 i 100 evra. Jer što je manja vrednost novčanica, to će teže biti gotovinske isplate u sivoj ekonomiji”. Brojni kritičari, piše Špigel, međutim smatraju da ukidanje novčanice od 500 evra i uvođenje gornjih granica za isplatu gotovine nisu oruđe u borbi protiv organizovanog kriminala i pranja novca, već prvi pokušaj da gotovina nestane iz privrede.

O ukidanje novčanice od 500 evra piše i list Frankfurter algemajne cajtung, u tekstu naslovljenom “Ćao, Bin Laden!“: “Španci su pogodili suštinu stvari. Odlazeću novčanicu oni već duže vremena zovu “Bin Laden”. Svi znaju da novčanica postoji, ali skoro niko je nije video. Zanimljivo je da očigledno najveći broj novčanica od 500 evra cirkuliše po Španiji, iako ekonsmski učinak te zemlje u evrozoni iznosi jedva deset procenata“.