1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Budućnost Sirije se kuje u Berlinu

6. septembar 2012.

Sirijska privreda je na kolenima. Kada jednog dana Asadov režim ode u ropotarnicu istoriju, biće joj potrebna pomoć sa strane. Međunarodna zajednica već se sprema za taj „Dan Iks“.

https://p.dw.com/p/164Bb
Foto: AFP/Getty Images

„Asad mora da ide, njegovo vreme je prošlo“, rekao je nemački ministar spoljnih poslova Gido Vestervele u utorak (4.9) na zasedanju Prijatelja Sirije u Berlinu, i dodao: „Za taj dan moramo biti pripremljeni“. Nemačka vlada tome želi da doprinese, pa se u Ministarstvu spoljnih poslova predstavnici 60 zemalja savetuju se o tome kako bi posle svrgavanja Asada trebalo da izgleda obnova sirijske privrede. Među njima se nalaze i članovi sirijske opozicije kao i ekonomski stručnjaci.

Jasno je da taj proces neće moći da se odvija bez pomoći spolja. „Sirijski narod raspolaže resursima kao što je na primer nafta, ali mi sami nećemo biti u stanju da obnovimo zemlju“, kaže Abdelbaset Sijeda, predsednik opozicionog sirijskog Nacionalnog saveta. Zbog toga je Siriji, kaže, potrebna neka vrsta Maršalovog plana, to jest, pomoći inostranstva u prelaznoj fazi posle pada Asadovog režima. „Bez solidne privrede, ekstremisti će se razmahati“, upozorava Sijeda.

Nemački ministar spoljnih poslova Gido Vestervele (levo) sa Prijateljima Sirije u Berlinu
Nemački ministar spoljnih poslova Gido Vestervele (levo) sa Prijateljima Sirije u BerlinuFoto: dapd

Sirijski biznismen Ajman Tabaa tek nedavno je napustio svoju zemlju. Ono što je nekada bilo normalno, on danas doživljava kao privilegiju, na primer - doručak: „Više ne moram da se plašim da će me dok stojim u redu za hleb u Alepu bombardovati avijacija“, kaže Tabaa.

Neophodna pomoć i dugoročne perspektive

Ministar spoljnih poslova Vestervele nije isključio mogućnost da Nemačka primi sirijske izbeglice, ali je naglasio da „prioritet ima pomoć na licu mesta“. Doduše, u toj zemlji više nema sigurnih zona, što isključuje upravo mogućnost pružanja takve pomoći. Zato će - kada se obustave sukobi - prva briga biti hitno slanje hrane, vode i lekova tamošnjem stanovništvu. Diskutovalo se i o dugoročnim perspektivama sirijske privrede. Nemačkoj vladi je stalo da ta zemlja dobije „fer šanse posle tolikih godina rođačke privrede“.

Poencijalno polje investiranja je sektor nafte i zemnog gasa. Otkako je počeo građanski rat, njihova proizvodnja je opala za 50 odsto, preneo je bivši zamenik sirijskog ministra za naftu Abdu Husamedin. Mnogi preduzimači i radnici su napustili zemlju - da bi se privreda oživela, oni bi morali da se vrate.

Planovi u fioci

Nemačka, zajedno sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, predvodi „Radnu grupu za ekonomsku obnovu i razvoj“ koju su u februaru 2012. osnovali Prijatelji Sirije. Sekretarijat grupe se nalazi u Berlinu. Cilj njenog rada je što bolja priprema procesa stvaranja novog poretka i obnove. Međunarodna zajednica želi da bude spremna za „Dan Iks“ kako ne bi opteretila Siriju nekoordinisanim i neefikasnim ponudama za pomoć.

Ti planovi bi sirijskoj opoziciji trebalo da olakšaju da stekne ekonomskopolitički profil i tako pojača svoj kredibilitet. Vestervele je različitim opozicionim grupama uputio apel da međusobno sarađuju u duhu pluralizma i demokratije. Prema njegovim rečima, samo tako opozicione grupe mogu da postanu „alternativa nepravednom režimu“ i da razveju bojazni zbog vremena koje dolazi posle Asada.

Autori: Nina Verkhojzer/Saša Bojić
Odg. urednik: Ivan Đerković