1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Buntovništvom u istoriju umetnosti

Silke Lahman-Lamert14. jul 2008.

Nemački umetnik Jerg Imendorf ciklusom "Kafe Dojčland" protestovao je protiv podele Nemačke. Ceo svoj radni vek posvetio je tome da nađe mesto u istoriji umetnosti. Kustos Dik Gojer sakupio je oko 650 dela ovog umetnika.

https://p.dw.com/p/Ec8G
Jerg Imendorf
Jerg ImendorfFoto: DPA

„Podela Nemačke je za mene oduvek bila svetski problem. Smatram da je moj stav normalan. Nisam nikada razumeo ljude koji nisu shvatali brizantnost ove teme“, rekao je Jerg Imendorf u jednom intervju nekoliko godine pred smrt. Njegov buntovnički karakter ga je 70-tih godina učinio slavnim. Bilo je to vreme kada se većina intelektualaca na zapadu kitila sa SR Nemačkom i istočnom Nemačkom. Imendorf je u to vreme protiv podele potestovao sa ciklusom „Kafe Dojčland“.

Grafika Jerga Imendorfa
Grafika Jerga ImendorfaFoto: presse

Najbolji posleratni umetnici

Na izložbi u Hamburgu okačen je i jedan ogroman pano. Na njemu se može videti zid koji deli sliku na dva dela. Kustos Dirk Gojer objašnjava značenje slike.

Vidimo nekoga ko izvlači prvu ciglu iz zida. Upravo to mu je bilo važno. Želeo je ponovno ujedinjenje, tako da je to i naslikao.“

Slikar Jerg Imendorf i njegova žena Oda u Berlinu
Slikar Jerg Imendorf i njegova žena Oda u BerlinuFoto: AP

Temu „Ujedinjenje“ Imendorf nije prepustio konzervativnim strujama. Ceo svoj životni vek je posvetio tome da sebi obezbedi mesto u istoriji umetnosti. 1985. godine naslikao je sebe i kolege Penka, Bazelica, Liperca i Kirkebija kako sede na ratničkom konju. Ispod slike je pisalo: „Najbolji posleratni umetnici“.

Kustos Gojer je sakupio 650 radova ovog umetnika. Uglavnom su to grafike, ali ima i skulptura. Radovi oslikavaju umetnički razvoj slikara, kao i njegove životne puteve. 60-ih godina dominiraju protesne slike. Nakon toga sledi ciklus „Kafe Dojčland“, kao i serija „Kafe d flor“.

Kako je umetničkoj ruci?

Devedesetih godina usledila je serija „Rejks progres“. Reč je o litografijama, na kojima umetnik sebe prikazuje kao raspikuću i pustolova. To je zapravo imidž koji je Imendorf negovao. Nakon toga slede radovi koji jasno ukazuju na umetnikovu bolest.

Vidimo jednu levu ruku - a Imendorf je bio levoruk - koja je zavijena. Ta ruka drži paletu sa bojama i dve četkice. Tu postavlja pitanje: Kako je umetničkoj ruci?“

Imendorf je u to vreme, 1997. godine, još verovao da je njegova fizička slabost posledica prevelikog rada. Međutim, ubrzo je uspostavljena dijagnoza. Imendorf je bolovao od neizlečive bolesti od koje je i umro.