1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Cena klimatskih promena

15. mart 2007.

Do 2050 prosečna temperatura na zemlji će se povećati u proseku najmanje za 2 stepena, a ako se emisija ugljen dioksida koja se ispušta u atmosferu ne bude smanjila prosečna temperatura na zemlji bi mogla da se poveća čak i za 4,5 stepeni. Posledice takvog zagrevanja bile bi dramatične na čitavoj planeti, Nemačka bi takodje bila pogodjena ukoliko se odmah ne preduzmu mere protiv klimatskih promena.

https://p.dw.com/p/BAV2
Povećanje prosečne temperature na zemlji izazvaće neprijatne i skupe posledice
Povećanje prosečne temperature na zemlji izazvaće neprijatne i skupe poslediceFoto: picture-alliance/ dpa

Nemački stručnjaci predvidjaju da će do polovine 21. veka nastati neizmerni troškovi koji će pogoditi nacionalnu privredu. Do takvog zaključka došao je i nemački Institut za istraživanje privrede, skraćeno DIW u studiji koja je upravo predstavljena u Berlinu

Klaudija Kemfert iz Nemačkog instituta za istraživanje privrede na osnovu rezultata do kojih je došla već sada može da izvede sledeći zaključak:

"U najmanju ruku neophodna je jedna energetska revolucija"

Ona je, naime izračunala koliko bi Nemačku koštalo ako u celom svetu ne bi došlo do smanjenja emisije štetnih gasova u atmosferu.

Ako se ne preduzmu mere zaštite klime na zemlji, u Nemačkoj bi kao posledica klimatskih promena nastali troškovi od 800 milijardi evra."

Scenario bi izgledao ovako: najveće troškove prouzrokovaće saniranje direktnih šteta izazvanih promenom klime. Na parimer kada opadne nivo vode u rekama, kaže Kempfert i podvlači...

"Nizak vodostaj u rekama naneće štete u poljoprivredi i šumarstvu. Neće biti ni dovoljno vode za hladjenje elektrana."

Druga najveća stavka medju troškovima, nastaće zbog sušnih perioda što će dovesti do prestanka rada, odnosno isključenja elektrana, a to će izazvati povećanje cena struje. Istovremeno nafte jedva da će biti dovoljno, jer će u regionima iz kojih se crpi nafta sve češće besneti oluje.

Kemfert navodi:

"Povećani troškovi energije popeli bi se do skoro 300 milijardi evra, od čega bi privatna domaćinstva morala da plate skoro polovinu te sume. "

To znači povećanje troškova od 250 evra za svako domaćinstvo u Nemačkoj. I konačno treća najveća stavka u računu DIW-a, bila bi prouzrokovana time što bi Nemačka morala da investira velike sume novca kako bi se pripremila na nove vremenske uslove na primer u sektoru turizma.

"Ukoliko bi došlo do porasta temperature za oko 4,5 stepeni svi skijaški centri u Nemačkoj bi ostali bez snega. Nemački seljaci bi takodje morali nešto da preduzmu; da svoja polja više navodnjavaju i da seju druge poljoprivredne kulture ako leta postanu toplija i suvlja.

"U ove sume su uračunati i pozitivni efekti, na primer u poljoprivredi ili u gradjevinarstvu, ali ukupno gledano, negativne posledice su veće."

Sa sigurnošću se može reći da još niko ne može da kaže kako će izgledati klima u Nemačkoj za 50 godina. To naravno ne zna ni Klaudija Kemafert iz Nemačkog instituta za istraživanje privrede.

"Ova studiju ne treba shvatiti kao konkretnu prognozu prema kojoj će 2050. godine ovakve procene biti tačne, već situaciju treba razumeti kao vrstu simulacije. Reč o principu, ako bi se stvari tako odvijale, onda bi se to moglo dogoditi. Ako se ostane pri sadašnjem trendu i ne nastupe hitne promene u zaštiti klime, onda bi ovo predvidjanje bilo ostvareno."

Znači da je najbolje ne dozvoliti da do toga dodje. Istina je da delotvorna zaštita klime košta mnogo novca, ali troškovi posledice klimatskih promena bili trostruko veći.

Matijas Belinger