1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sto dana samoće

Janis Papadimitriu6. maj 2015.

Grčki premijer Aleksis Cipras stupio je na funkciju pre sto dana. Važni zakoni koje je najavila levičarska vlada ostali su na nivou puke najave, dok pregovori sa zajmodavcima ne idu očekivano. Razočaranje?

https://p.dw.com/p/1FKkw
Griechenland Tsipras Porträt
Foto: Louisa Gouliamaki/AFP/Getty Images

Nije mnogo trebalo Ciprasu da iznenadi. Samo nekoliko sati posle izborne pobede 25. januara novi mandatar je objavio da će mu parlamentarnu većinu obezbediti desno-populistička stranka Nezavisni Grci. Jedino što povezuje leve i desne radikale jesu zajednički proklamovani neprijatelji – zloglasna Trojka sastavljena od predstavnika Evropske unije, Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske centralne banke. Koalicija je kao svoj cilj zacrtala ni manje ni više nego „kraj štednje“, povećanje minimalne plate na 751 evro, oslobađanje od poreza svih koji prihoduju manje od 12.000 evra godišnje, ukidanje poreza na nekretnine. To su bila predizborna obećanja, ponovljena i nakon što su izbori dobijeni. Najvažnije od svega, novi dogovor o grčkom dugu, „ponuda koju evropski partneri neće moći da odbiju“, kako je to rekao sveži ministar finansija Janis Varufakis.

No bilans je sto dana kasnije skoro nikakav: Grčka je bliže bankrotu nego ikada ranije. Podizanje minimalne plate odloženo je za 2016, čak je i omraženi porez na nekretnine ostao na snazi. Kostas Hrisogonos, evropski poslanik Sirize, ipak radije kaže da je čaša polupuna, nego poluprazna. Ima, smatra, pozitivnih i negativnih aspekata. Pozitivne su recimo hitne mere za suzbijanje siromaštva kao i zakon koji omogućava građanima otplatu poreskog duga na rate. Naravno, navodi Hrisogonos, da se ne mogu sve pogubne mere štednje poništiti za samo tri meseca. „Ljudi moraju shvatiti da je Siriza izabrana na period od četiri godine“, kaže on za DW. Za uspeh nove vlade drži i to što pregovori sa kreditorima izgledaju bitno drugačije i što su okončani „kazneni inspekcijski rituali“ u atinskim ministarstvima. Loše je sa druge strane što još uvek nema dogovora, ali za to su krivi nepopustljivi zajmodavci, smatra naš sagovornik.

Balast ekstremne levice

Drugačiji je sud politikologa Jorgosa Cogopulosa iz atinskog trusta mozgova Eliamep, među čije donatore spadaju i evropske institucije, zapadne ambasade i NATO. „Premijer Cipras je u prethodnih sto dana uvek iznova tražio alternativni izvor novca – u Rusiji, Kini, čak i u Iranu. Sa tim nije imao uspeha i sada mu ne ostaje ništa drugo nego da sprovede dogovore sa sadašnjim zajmodavcima“, kaže Cogopulos. Podseća da je Cipras po stupanju na funkciju užurbano putovao po Nikoziji, Rimu i Parizu kako bi tražio partnere protiv evropske politike štednje – sa malo uspeha.

I agresivna pregovaračka taktika Janisa Varufakisa bila je pogrešna, smatra ekonomski analitičar Makis Andronopulos. „Ovih sto dana su Vaterlo za Sirizu. U pregovorima sa kreditorima su napravili sve greške koje su se mogle napraviti. Pogrešna je bila računica da se ide na konfrontaciju ili čak provokaciju“, kaže on za DW. Ovaj ekonomista dodaje da je i sam simpatizer Sirize i da i dalje veruje u atinsku vladu – ali da premijer Cipras konačno mora da isporuči nekakve rezultate i odbaci balast ekstremne levice. Andronopulos savetuje: „Cipras bi trebalo da donese sporazum sa zajmodavcima u parlament, profitira od aktuelnog programa Evropske centralne banke koja otkupljuje državne obveznice i da raspiše nove izbore gde na njegovoj listi više ne bi bili predstavnici levog krila Sirize.“

Za predvodnika unutarpartijske opozicije važi ministar za obnovu Panajatis Lafazanis, koji je takođe zadužen za energiju i životnu sredinu. Do sada se isticao pre svega decidnim odbijanjem privatizacije – sa izuzetkom investitora iz Rusije. Tokom posete Moskvi Lafazanis je najavio široku saradnju u energetskom sektoru. Veliki publicitet imala je i njegova izjava listu Katimerini (3. maj) kada je rekao da bi levica trebalo da se odrekne vlasti ukoliko ne može da sprovede svoj radikalni program.

Pretnja referendumom

Evropski poslanik Sirize Kostas Hrisogonos nema razumevanja za tako ekstremne stavove. „Preuzeli smo vlast da bismo odgovorno vladali, a ne da bismo digli ruke“, kaže on. Ipak, ovaj političar je i očekivao sukobe mišljenja u okviru Sirize koja je, podseća, koalicija raznih partija i struja. Upravo je Hrisogonos prvi predložio referendum o eventualnom dogovoru sa poveriocima – najbolje je, smatra, da se narod izjasni i tako ućutkaju radikalni levičari iz same Sirize. Veruje se da bi ubedljiva većina Grčka, iako razočarana politikom štednje, podržala nekakav dogovor zarad ostanka u zoni evra. Pre nekoliko dana i premijer Cipras je pomenuo mogućnost referenduma.