Crna Gora i dvojno državljanstvo

Svi su u Crnoj Gori slažu da je pitanje dvojnog državljanstva i pravno i političko, ali za neke kategorije stanovništva, pre svega, egzistencijalno pitanje.

Pravno, političko i egzistencijalno pitanje

Posebno se to odnosi na Srbiju gdje živi oko 260 hiljada državljana Crne Gore.

Crnogorski predsjednik Filip Vujanović rekao je da pitanje dvojnog državljanstva treba rješavati u pregovorima između Podgorice i Beograda.

„Crna Gora ima interes da ti razgovori počnu što prije, da traju što kraće i da se sporazum što prije donese i ratifikuje u oba parlamenta.

Tu će svakako ta procedura pregovaranja ići u onom roku od godine dana koji je propisao Ustav Crne Gore i ja mislim da ga zaista treba poštovati.

Ono što mogu da garantujem je da će crnogorski državni organi pokazati jedan aktivni odnos i inicijativu da se taj rok ispoštuje.“

Ovakve najave pozdravili su čelnici prosrpskih partija u Crnoj Gori, iako izražavaju sumnju u mogućnost dogovora dviju strana.

Kampanja kreće posle predsedničkih izbora i rešavanja statusa Kosova

Iz opozicione Srpske narodne stranke (SNS) je saopšteno da će kampanja za dobijanje državljanstva Srbije biti pokrenuta nakon predsjedničkih izbora u Srbiji i rješavanja statusa Kosova.

Kako se navodi, Vlada Srbije bi nakon toga trebalo da donese podzakonska akta koji bi omogućili da državljanstvo Srbije dobije oko sto hiljada građana Crne Gore koji se deklarišu kao Srbi.

Skupština Srbije je prošle godine usvojila izmjene Zakona o državljanstvu koje omogućavaju Srbima koji žive van njenih granica da dobiju srpsko državljanstvo.

Hrvati iz Crne Gore imaju dvojno državljanstvo

Inače, Hrvati iz Crne Gore su početkom devedesetih, uz crnogorsko, dobili i državljanstvo Hrvatske, a isto pravo sada traže i Bošnjaci i Albanci u Crnoj Gori.

Ukoliko bi Bosna i Hercegovina i Albanija odobrile Bošnjacima i Albancima iz Crne Gore da dobiju dvojno državljanstvo, gotovo polovina stanovnika Crne Gore imali bi, uz crnogorsko, i državljanstvo neke druge zemlje.