1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Crna Gora: Tri godine nezavisnosti

5. maj 2009.

Crna Gora će ovih dana obeležiti svoj treći rođendan. Maja 2006. godine većina Crnogoraca referendumom se izjasnila da želi otcepljenje od Srbije. Međutim, šta je donela nezavisnost? O tome se govorilo i u Berlinu.

https://p.dw.com/p/HjsK
Slavlje na ulicama Podgorice posle referenduma o nezavisnosti 21. maja 2006.
Slavlje na ulicama Podgorice posle referenduma o nezavisnosti 21. maja 2006.Foto: AP

Dok predstavnici vladajućih partija ističu samo pozitivne elemente, poput smanjenja nezaposlenosti, kontrolisanu inflaciju i veliki priliv stranih investicija, opozicija Crnu Goru karakteriše kao „zarobljenu državu“. Diskusija političara, predstavnika civilnog društva i medija sa predstavnicima Fridrih-Ebert Fondacije vođena je u Berlinu.

„Za samo tri godine, Crna Gora smanjila je nezaposlenost sa 32 na 10,8 odsto, obezbedila najveći priliv stranih investicija u regionu, donela Ustav i potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom. Da je i reforma pravnih propisa u toku, potvrđuje podatak, da je za samo jednu godinu smanjila zaostale sudske predmeta za čak 66 odsto“, kaže potpredsednica Crnogorske Vlade Gordana Đurović.

Statistikom protiv stvarnosti

Lider „Pokreta za promjene“ Nebojša Medojević
Lider „Pokreta za promjene“ Nebojša MedojevićFoto: AP

Želite li da prikrijete stvarnost, koristite se statistikom, poručuje predsednik opozicionog „Pokreta za promjene“ Nebojša Medojević. Crna Gora je, kaže Medojević, „zarobljena država“, koja je referendumom postala nezavisna od Srbije, ali ne i od nove klase moćnika koji su formirani nelegalnom tranzicijom, pod uticajem sankcija, raspada bivše Jugoslavije i rata:

„Bojim se da Crna Gora formalno i retorički ide ka Evropi, ali je u suštini opterećena tim recidivima iz prošlosti, da jedna mala grupa ljudi ne želi da u Crnu Goru uvedemo evropske standarde, jer bi tako sekla granu na kojoj sedi.“

Tu činjenicu potvrđuju i iskustva novinara. Kada validni dokazi o umešanosti visokih zvaničnika budu javno i objavljeni, izostaje svaka reakcije, kaže direktor dnevnog lista „Vijesti“, Željko Ivanović:

„Nema povratnog dejstva u smislu ozbiljne istrage koja će dovesti ili do oslobađanja ili do procesiuranja nekog zvaničnika.“

„Komšije se ne mogu menjati“

Novi-stari premijer Crne Gore Milo Đukanović
Novi-stari premijer Crne Gore Milo ĐukanovićFoto: AP

Potpredsednica Vlade Gordana Đurović poriče sve optužbe. Upravo na polju korupcije i organizovanog kriminala, tvrdi, donete su mnoge pravosnažne presude, a usledile su regionalne policijske akcije sa pozitivnim ishodima.

Regionalna saradnja zagarantovana je, kaže Đurovićeva, upravljanjem granica, evropskih fondova, reformom sistema odbrane, trgovinskih i carinskih politika. Potpredsednica crnogorske vlade mišljenja je da se komšije ne mogu menjati.

„U Evropsku uniju idete pojedinačno, na bazi sopstvenih zasluga, pri tome morate prethodno pokazati da možete sarađivati sa svojim susedima, da biste mogli sarađivati sa svim drugim državama Evropske unije.“

Autor: Selma Filipović

Odgovorni urednik: Ivan Đerković