Crnogorske granice

Crnogorski ministar unutrašnjih poslova i javne uprave Jusuf Kalamperović je u izjavi za Radio Dojče vele rekao da je kabinet premijera Željka Šturanovića formirao komisiju koja će sa zvaničnicima susjednih zemalja pregovarati o tom važnom pitanju.

„Do sada smo dobili samo odgovor od Bosne i Hercegovine, od ostalih još uvijek nismo.

Kad dobijemo odgovor, sješćemo, razgovaraćemo i pregovarati o definisanju državnih granica koje su do sada bile administrativne.

Mi imamo sporazum, koji priznajemo sa drugom državom, samo sa Albanijom, koji je zaključeni između bivše SFRJ i Albanije. Taj sporazum priznaju obje države.

Drugih sporazuma nemamo.

Sada smo samostalna država i treba da imamo te sporazume.“

Napominjući da je najspornija granica na moru sa Hrvatskom, oko Prevlake, Kalamperović je kazao da to pitanje treba rješavati u duhu dobrosusjedskih odnosa.

„Kako će se to pitanje rješiti, možemo ostaviti vremenu, obzirom da za sada imamo taj Privremeni sporazum i nema nekih posebnih problema.“

Ali, obje strane ocjenjuju da je loše što zbog nedefinisanosti granice nije moguće ekonomski valorizovati zonu oko Prevlake.

Naime, neke naznake govore da je to područje bogato naftom i gasom.

Odredbama Privremenog sporazuma između Crne Gore i Hrvatske, iz 2002. godine, Crna Gora je zadržala kontolu nad morem i ulazom u Bokokotoski zaliv, zbog čega je Vlada u Zagrebu bila često na meti kritika domaće javnosti.

Podsjetimo se da su pod izgovorom da je „Prevlaka istorijski uvijek pripadala Crnoj Gori i da tako mora ostati“, jedinice tadašnje Jugoslovenske narodne armije, potpomognute hiljadama dobrovoljaca, krenule iz Crne Gore u jesen 1991. godine u pohod na Dubrovnik.

Inače, čini se da čelnici u Podgorici čekaju konačnu odluku o statusu Kosova da bi pokrenuli i pitanje utvrđivanja državne granice sa Srbijom.

Ukupna duzina crnogorskih drzavnih granica iznosi 614 kilometara. Morska obala Crne Gore duga je oko 300 kilometara.